Prema najnovijoj analizi Federalnih rezervi Sjedinjenih Američkih Država (FED), američke obitelji danas su siromašnije nego što su bile 1987. godine. Ovakav trend, koji nije specifičan za Sjedinjene Američke Države, nego postoji i drugdje u svijetu, pokazuje da srednja klasa stanovništva gotovo nestaje, a većina bogatstva koncentrirana je u rukama malog postotka onih najbogatijih.
Profitirali najbogatiji
Predsjednica odbora FED-a Janet Yellen na konferenciji održanoj u Bostonu, analizirajući podatke, kazala je da je udio pet posto najbogatijih krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća držao 54 posto ukupnog bogatstva, prije dvije godine u svojim su rukama imali 61 posto, dok se danas taj postotak penje na 63 posto bogatstva SAD-a. – S druge pak strane srednji sloj, koji je prije tridesetak godina imao više od 43 posto ukupnog bogatstva, pao je na samo 36 posto, a procjene govore da će u budućnosti taj postotak biti još manji – kazala je Yellen. Ova analiza još je jednom otvorila pitanje koje se sve češće postavlja i u drugim gospodarski snažnim državama – dokad će ovakvo stanje biti održivo i kako vratiti stanje u kojem će srednji sloj biti većina. Analitičari se slažu da oporavak od velike svjetske recesije koja je počela 2008. godine nije jednako zahvatio sve slojeve društva. Drugim riječima, u oporavku su više profitirali oni najbogatiji, dok su siromašni i srednje bogati osjetili samo manji dio pozitivnih ekonomskih trendova. – U gospodarskoj krizi došlo je do kraha burze, padale su cijene dionica, a paralelno s tim krahom na tržištu kapitala došlo je i do kolapsa na tržištu nekretnina. Većina građana upala je u probleme zbog dugova uzrokovanih stambenim kreditima i nemogućnošću da te kredite vraćaju.
Ostali dugovi za kuće
U procesu gospodarskog oporavka burze su se oporavile, no tržište nekretnina nije i zato je i dalje većina građana iz srednje klase u problemima – istaknula je Yellen. Ogroman problem, prema analizama FED-a, predstavlja i takozvani studentski dug koji je višestruko narastao u posljednjih nekoliko godina. Rastući troškovi koledža, veći broj studenata koji u visokoobrazovnim ustanovama, kao i nedavni trendovi u prihodima i bogatstvu doveli su do dramatičnog povećanja duga za studentske kredite, stoji u analizi i dodaje se kako su se izvanredna dugovanja po studentskim kreditima učetverostručila sa 260 milijardi dolara u 2004. na 1,1 bilijun dolara u ovoj godini. Financijska situacija svakodnevno se prelijeva i na političku scenu gdje kritičari aktualnog predsjednika Obame za ovakvu situaciju krive upravo njegovu gospodarsku politiku, odnosno nemogućnost pronalaženja rješenja za oporavak ekonomskog stanja većine američkog stanovništva. U suprotnom SAD bi mogao vrlo brzo doći do stanja u kojem će 1 posto najbogatijih posjedovati više od 51 posto sveukupnog bogatstva. Zadnji put to je bilo 1928. godine. Sada posjeduju 41 posto.
>> Amerika će ipak prestati nacistima plaćati mirovine
i to mi sve kopiramo i naši političari..