Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ne treba se vraćati unatrag i ukidati drugi stup, on nije izvor problema

Treba nam jača povezanost između uplaćenih doprinosa i visine mirovine. Dodatak za drugi stup treba biti proporcionalan uplatama
22. rujna 2017. u 07:15 1 komentara 1725 prikaza
Dragan Pejaković
Foto: Daniel Kasap/PIXSELL

Od svih problema koje imamo u mirovinskom sustavu Vlada se prvo odlučila na vraćanje duga povlaštenim umirovljenicima. U pripremi su i druge promjene koje će, najavljuje ministar rada i mirovinskog sustava Pavić, osigurati održiv sustav i primjerene mirovine. O tome što i kako mijenjati, razgovaramo s dr. Predragom Bejakovićem, stručnjakom za mirovine s Instituta za javne financije.

umirovljenici Nije puno, ali veseli Mirovine od rujna veće 2,1 posto ili 51 kunu

Hoće li masovne migracije srušiti mirovinski sustav?

Mirovinski sustav u suvremenom društvu ima više funkcija, a glavne su ravnomjerna raspodjela dohotka pojedinaca i obitelji tijekom životnog vijeka, poticanje pojedinačne i nacionalne štednje te ublažavanje siromaštva za vrijeme starosti i radne neaktivnosti. Funkcije mirovinskog sustava mogu se ostvarivati na različite načine pa stoga postoje različiti modeli izrasli iz tradicija socijalne politike pojedine zemlje ili skupina zemalja. Mirovinski sustav u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim posttranzicijskim zemljama središnje i istočne Europe, zbog mnogih je razloga u značajnim teškoćama. To su prije svega nepovoljan odnos između broja osiguranika i umirovljenika, veliki broj umirovljenika koji pojedinačno primaju male mirovine s tendencijom njihova daljnjeg smanjivanja, visoka izdvajanja za mirovinsko osiguranje, rani odlazak u mirovinu uz razmjerno kratak staž, građani uglavnom ne štede za mirovinu i velika su očekivanja od države. Konačno, često se parcijalno i nedovoljno promišljeno mijenjaju sustav i prava.

Kako se stanje može poboljšati?

Stanje se može poboljšati jačom povezanosti između uplaćenih doprinosa i visine mirovine koja je u Hrvatskoj bila vrlo slaba do mirovinske reforme, a nakon toga bila ugrožena zbog čestih promjena. Nadalje, koliko god to građanima bilo teško prihvatljivo, potrebno je dosljedno umanjivati iznose mirovine za one koji odlaze ranije, odnosno povećavati iznose za osobe koje odlaze kasnije u mirovinu u skladu s načelima aktuarske pravednosti. Za više zemalja nedvojbeno je pokazano kako se može promijeniti ponašanje osiguranika, a i poboljšati dugoročna financijska održivost mirovinskog sustava ako se iznos mirovine smanjuje za 5 ili 6% godišnje kod ranijeg umirovljenja, odnosno uvećava za isti postotak godišnje ako se mirovina ostvaruje nakon 65. godine života. To se uglavnom radi i u Hrvatskoj, ali se pravila (pre)često mijenjaju, što stvara pravnu neizvjesnost i potiče na ranije umirovljenje. Potrebno je pozorno pratiti učinke provedenih promjena te razviti svijest kako mehaničko prenošenje pozitivnih iskustava drugih zemalja ne mora polučiti očekivane učinke u Hrvatskoj u kojoj su drugačiji stavovi prema radu, socijalne i kulturološke vrijednosti, tradicija, demografska i ekonomska situacija i slično.

Za 15 mjeseci dobit ćemo prve umirovljenike članove drugog stupa, čija će mirovina pasti 27% ako Vlada nešto ne učini. Što je rješenje? Vratiti sve u prvi stup, dati osiguranicima II. stupa ista prava ili nešto treće? 

Uvođenje drugog stupa nije izvor problema u hrvatskom mirovinskom sustavu, a sam za sebe nije ni jedino rješenje. Niže mirovine iz mješovitog sustava, odnosno razlika između mirovina iz javnog sustava (samo I. stup) i mješovitog sustava (I.+II. stup) posljedica su promjena koje su se dogodile u prvom stupu nakon uvođenja mirovinske reforme, u prvom redu dodatka na mirovine (27%), a nikako neuspješnog poslovanja fondova II. stupa. Korekcijama u sustavu može se postići odgovarajuća ravnoteža između mirovina javnog sustava i mješovitih mirovina. Potrebno je odlučno otkloniti pritiske za vraćanje kotača promjena unatrag. To znači zadržati sustav na više razina (stupova) s važnom ulogom kapitalizirane štednje, zadržati ili čak i ubrzati izjednačavanje zakonske dobi odlaska u mirovinu između žena i muškaraca, zadržati strože kriterije prijevremenog umirovljenja. Što se dodatka tiče, Zakon o dodatku na mirovine navodi da se njime “uređuje dodatak na mirovine korisnika čija je mirovina ostvarena i određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju“. Riječju “isključivo“ zapravo se isključuju svi članovi obveznih mirovinskih fondova. Cilj zakona bilo je usklađivanje mirovina novih umirovljenika koji su zbog novog načina obračuna, prije svega uzimanjem primanja u cijelom radnom vijeku kao osnovice, dobivali znatno niže mirovine od starih umirovljenika. To je usklađivanje bilo u smjeru da se te razlike smanje iako nisu u cijelosti riješene. One su sigurno smanjene, ali su time nastale nove nepravde, odnosno pravo na dodatak nemaju dvostupaši. Stoga bi trebalo pravo na navedeni dodatak proširiti proporcionalno i na osobe koje su osigurane u drugom stupu, primjereno njihovim mirovinskim doprinosima i mirovini iz prvog stupa.

Proveli ste istraživanje koje je potvrdilo velike razmjere sive ekonomije kod nas. Do koje je razine siva ekonomija prihvatljiva kao socijalni amortizer, a kad prerasta u društveni problem?

Pojačana presija u poreznom sustavu samo uvjetuje povećano povlačenje gospodarskih subjekata u sivu ekonomiju, što znači da se osiguravanje proračunskih obveza raspoređuje na manji broj obveznika, čime se neminovno povećava opterećenje svakog pojedinačno i dodatno stimulira prelazak u neevidentiranu ekonomiju. Treba težiti smanjivanju poreznog tereta te stabilnosti i jednostavnosti zakonske regulative. Ako država “zažmiri” na određene oblike izbjegavanja plaćanja poreza i nepoštovanje radne regulative unutar malih proizvodnih i uslužnih jedinica, dolazi do poticanja zapošljavanja, produktivnosti i povećavanja prihoda stanovništva. No veće nepoštovanje zakona znači razbijanje društvenog tkiva i podrivanje dugo stvaranih dostignuća.

Novi Zakon Vraća se 10 posto mirovina koje je ‘skinula’ lijeva Vlada umirovljenici Romana Kovačević Gladni i siroti umirovljenici laka su meta legalnim pljačkašima Nova reforma Priprema se novi Zakon o radu i mirovinska reforma
Financije
Ja sam PMP
Znate li što je PMP i zašto se u svijetu smatra zlatnim standardom?
  • sudbina x:

    Tko je pa sad ovaj? Majko mila što su učahureni...Oni su poslali u rat sirotinju a elitu ostavili na položajima...Zato mi ne možemo niti mrdnuti...Čim nam krene oni nas vračaju na početak...