Naslovnica Vijesti Svijet

Njihovo otkriće donijelo je pravu revoluciju! Evo o čemu je riječ

U srijedu je na redu Nobel za kemiju, a u petak će se objaviti dobitnik nagrade za mir, dok je ponedjeljak 8. listopada određen za ekonomiju
02. listopada 2018. u 20:08 10 komentara 6098 prikaza
Nobelova nagrada za fiziku
Foto: Twitter/Screenshot

Ovogodišnji su laureati Nobelove nagrade za fiziku Amerikanac Arthur Ashkin, Francuz Gerard Mourou te Kanađanka Donna Strickland. Njihova su dostignuća vezana za fiziku lasera za koja Kraljevska švedska akademija znanosti kaže kako su donijela pravu revoluciju.

NAGRADA ZA MEDICINU Nobelova nagrada za posebnu imunoterapiju za liječenje raka

 Njihova otkrića omogućila su izradu naprednih preciznih instrumenata pomoću kojih se otvaraju do sada neistražena područja kao i cijela lepeza industrijskih i medicinskih primjena.

Nobelova nagrada je u pravim rukama, kaže dr. Štagljar Medicina Štagljar o Nobelovoj nagradi: Imunoterapija brzo napreduje, ali nije 'čarobni metak'

Arthur Ashkin, znanstvenik koji radi u američkim Bell Laboratories, izumio je optičku pincetu čijim se laserskim hvataljkama mogu dohvatiti čestice, atomi, virusi i druge živuće ćelije. Ovaj novi alat dozvolio je Ashkinu da ostvari stari san znanstvene fantastike, korištenje radijacijskog ili tlaka svjetlosti kako bi se pomakli predmeti. Tako je izumljena optička pinceta.

Nakon otkrića krenuo je i s proučavanjem bioloških sustava pa se tako danas optička pinceta široko koristi u proučavanju mehanizma života. Ashkin je sada sa 96 godina i najstariji dobitnik Nobela.

Tasuku Honjo i James P. Allison dobili Nobelovu nagradu za medicinu Medicina Tko su dobitnici Nobelove nagrade: Uspjeli su otkloniti kočnicu imunosustava

Gerard Mourou i Donna Strickland uspjeli su postići najkraći i najintenzivniji ikada proizvedeni laserski puls. Ta inovativna tehnika Donne Strickland i Gerarda Mouroua koji radi i na Ecole Polytechnique u Francuskoj i na University of Michigan u Americi, nazvana chirped pulse amplification, CPA (pojačavanje proširenog pulsa), ubrzo je postala standardom kod lasera visokog intenziteta.

Otkriće je do danas primijenjeno na milijunima operacija očiju koje se danas provode koristeći najoštrije laserske zrake. Ni danas još nisu do kraja istražene sve primjene te tehnike. Rad ovogodišnjih laureata inspiracija je i za našeg poznatog znanstvenika dr. Marina Soljačića s MIT-a koji kaže kako je napisao nekoliko radova potaknut Ashkinovim otkrićem.

- I jedno i drugo otkriće između ostalog imaju i bitne primjene za interakciju svjetlosti s materijom. Na primjer, Ashkinovo otkriće pokazuje kako se može koristiti posebna laserska svjetlost da se manipuliraju i miču mikroskopske čestice, na primjer virusi, bakterije i slično, bez da se oštete.

Cern PITANJE SPOLA CERN prekinuo suradnju sa znanstvenikom koji je rekao da je fizika samo za muškarce

Otkriće Strickland i Mouroua je, između ostaloga, da se  može koristiti posebna laserska svjetlost kojom se jako precizno buše rupe u materijalima, primjer je laserska korekcija vida, kaže dr. Soljačić. Ovo je i prvi puta nakon 55 godina da je Nobelovu nagradu za fiziku dobila jedna žena i to kao tek treća u povijesti. - Taj podatak odražava broj žena u znanosti kada pogledate 20, 30 godina unatrag. Broj se ipak povećava, rekla je Olga Botner, fizičarka na sveučilištu Uppsala koja je ove godine predsjedavala Nobelovim odborom za fiziku.

>> Pogledajte koji simptomi koji će vam otkriti imate li problema sa srcem

Stipčević: Snažni pulsni laseri omogućeni ovim otkrićem našli su bezbroj primjena

Za komentar ovogodišnjeg Nobela za fiziku zamolili smo i dr. sc. Maria Stipčevića, voditelja Centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.

- Ova dva otkrića povezuje korištenje sile kojom svjetlost djeluje na materiju, a koja je u svakodnevnim uvjetima potpuno nezamjetna. Otkriće tehnike chirpanja, to jest vremenskog širenja i sužavanja laserskog pulsa, bilo je inicijalno motivirano postizanjem dobivanja fuzijske energije putem sabijanja materije laserskim snopom. No iako je komercijalna laserska fuzijska elektrana do sada ostala u domeni znanstvene fantastike, snažni pulsni laseri omogućeni ovim otkrićem našli su bezbroj primjena u znanstvenim istraživanjima te industriji i medicini - od preciznog rezanja tvrdih materijala do najdelikatnijih operacija i sljepljivanja tkiva u oku, kaže dr. Stipčević podvlačeći da dok laserski pulsevi djeluju razarajuće, optička pinceta, koju je otkrio Ashkin, omogućuje nježnu, nedestruktivnu manipulaciju najsitnijim objektima poput atoma, virusa ili molekule DNA, što predstavlja revolucionarni alat za istraživanja primarno u biologiji

. - Da li se dugo čekalo? Pa i nije. Nobelove nagrade nerijetko se dodjeljuju nakon dugog perioda skrutiniranja i vaganja: baš kao i proglašenje svetaca. U oba slučaja radi se o velikoj navali kandidata, a malobrojnim proglašenjima. Tako je i Peter Higgs na svoju Nobelovu nagradu iz 2013. g. i eksperimentalnu potvrdu "Božije čestice" čekao pet desetljeća, i dočekao ju. Da li ima pre malo dobitnica te nagrade? Svakako - no to je pitanje za Švedsku akademiju, govori dr. Stipčević. 

SPAR
Alternativa
Šećer i debljina: Kako staviti unos šećera pod kontrolu, a i dalje fino jesti
  • Avatar Foton
    Foton:

    Radi se o femtosecond laserima. Puls lasera traje nekoliko femtosekunda, a femtosekunda je jedna miliontina jedne milijardine secunde. Iako kratak, pulse ima veliku energiju, pa seriom pulseva se moze sve rezati. No kako je puls vrlo kratak, toplina se ne ... prikaži još! stigne prosiriti od mjesta udara na okolno tkivo ili materijal. Zato se koristi u operacijama oka, ali iu rezanje najtvrdjih materijala, dobijaju se rezovi par mikrona siroki. Nobelova nagrada je dana tehniku pojacanja tih pulseva, jer ako pojacas taj kraki puls, razoriti ce materijal samog pojacala. Zato se puls prvo produzi i pojaca, pa onda tako pojacan opet skrati i usmjeri na objekt upotrebe

  • vorda400:

    Jel će vaso imati koristi od ovog otkrića???

  • viki.liks:

    Po meni sve to ništa i nula takvi izumi kada još uvijek i dalje milione ljudi na ovom svijetu umiru od proklete bolesti raka za koje nemate još uvijek lijeka.Tek kada to uspijete riješiti onda možemo dalje razgovarati i to ... prikaži još! ćemo onda nazvati revolucionarno. Sve su to kao fol neki izumi od koje običan čovjek neće imati ionako koristi.Koliko vam treba izuma da nakon sedamdeset godina konačno dospijete do sljedeće planete.Tek kada ljudska rasa revolucionarnim izumima krene u osvajanje svemira e onda i samo onda možemo pričati o revolucijskom napretku i velikom pomaku.