Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Odnos Most - HDZ najveća opasnost i za Oreškovića

Što možemo očekivati od premijera koji je stručan, ali prekratko u Hrvatskoj da bi znao sve posebnosti, analizira ekonomist Velimir Šonje
28. prosinca 2015. u 19:00 33 komentara 5653 prikaza
most, božo petrov, tihomir orešković
Foto: Hina
Pogledajte galeriju 1/4

Trinaesta hrvatska vlada još nije ni zasjela u Banske dvore, a već je postala slavna zbog načina kako je nastajala parlamentarna većina i činjenice da Vladu sastavlja čovjek kojega su građani prvi put vidjeli kad mu je povjeren mandat.

Što možemo očekivati od premijera koji je nesporno stručan, ali prekratko je u Hrvatskoj da bi upoznao sve domaće posebnosti, analizira ekonomist Velimir Šonje kojega su obje velike stranke proteklih godina priželjkivale u svojim ministarskim redovima. Šonje je sve te ponude odbijao te je nakon sigurnog posla u Hrvatskoj narodnoj banci razvio vlastitu tvrtku za ekonomske analize.

Tko će koga u novoj političkoj kombinatorici slušati, Orešković Karamarka i Petrova ili oni njega?

– Volio bih kada bi g. Orešković u funkcioniranje naše vlade mogao ugraditi nešto od nespornog znanja i iskustva, posebice kada je riječ o financijskoj odgovornosti i kvaliteti upravljanja. Međutim, naša vlada je politička, a ne stručna vlada. To znači da najvažnija pitanja trenutačno nisu vezana uz g. Oreškovića, nego uz Most i HDZ: što su oni u stanju politički podržati, oko čega su se u stanju dogovoriti, koliko se brzo mogu usklađivati i odlučivati? Na ta pitanja za sada nemamo odgovor. Ona navodna usuglašavanja programa na početku pregovaračkog procesa nisu bila ozbiljna politika, nego površne deklaracije nekih općih principa, bez ikakvih provedbenih detalja. Tamo nije bilo ni riječi o privatizacijama i proračunu, a bilo je puno lijepih želja o nekakvim državnim poljoprivrednim bankama i osiguravajućim društvima. I Mostova božićna čestitka iz koje se, zbog onog “za sada”, iščitava potencijal novih političkih preokreta, govori u prilog tome da su u ovom trenutku važniji političari nego mandatar.

Dakle, Orešković je prva dobra vijest nakon 8.11., ali političari su nam i dalje ostali dužni odgovore na pitanja što i kako misle raditi. U toj nedorečenosti vidim potencijal za česte napetosti, obrate te opasnost za samog Oreškovića.

Godinu 2016. predstavlja se kao posljednju u kojoj Hrvatska može provesti reforme i usporiti rast javnog duga. Što se realno može učiniti u godini dana, osim brzih privatizacija?

– Nedavni rast kamatnih stopa u SAD-u najava je kraja razdoblja globalno najnižih kamatnih stopa u povijesti. Ako Hrvatska ne prilagodi proračun, kamate će nas za koju godinu pojesti. Već sada svaka deseta kuna prihoda državnog proračuna odlazi na otplatu kamata.

To je gotovo jednako proračunu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U budućnosti će biti još gore ako ništa ne napravimo. Stoga govor o fiskalnoj odgovornosti nije inspiriran ni teorijom ni ideologijom kako se često podmeće, nego razboritom računicom i brigom za rizike. Problem se još uvijek može riješiti prilagodbom rashoda proračuna za oko 4,5 milijarde kuna.

Takvo smanjenje rashoda može se postići u godinu, najviše godinu i po dana, bez zadiranja u mirovine i socijalna prava i javna ulaganja. Dakle socijalnu državu ćemo sačuvati ako smanjimo troškove proizvodnje javnih usluga – prvenstveno materijalne rashode i uvijek neučinkovite subvencije te u određenoj mjeri i masu plaća.

Što napraviti sa sporazumom o plaćama sa sindikatima koji osim povišice donosi i obavezu usklađivanja plaća?

– Aktiviranje sporazuma o rastu plaća za 6% počiva na brojkama iz jednog drugog, nesretnog vremena. Osim toga, kakva je to matematika da plaće rastu 6%, kada BDP raste 2%? Nerazmjer je i laicima očit. Pogotovo ako znamo da je sav gubitak radnih mjesta u krizi bio koncentriran u privatnom sektoru, dok su zaposleni u javnom bili zaštićeni. Pažljivo slušam sindikate ovih dana i stječem dojam da su i oni svjesni ovih činjenica. Na riječima su počeli pokazivati osjećaj za realnost, no tek ćemo vidjeti hoće li se to potvrditi pregovorima kada dođe nova vlada.

Kako komentirate dosadašnje postupke MOST-a?

– Most je spriječio formiranje vlasti na stari način, prema principu jedan pobjednik – jedan plijen. Međutim, Most do sada nije pokazao moć da ode korak dalje i ponudi artikulirana politička načela modernizacije hrvatskog društva i gospodarstva. Neke su stvari dobro naglasili: važnost okrupnjavanja teritorijalnih jedinica, smanjenje broja profesionalnih političara, poboljšanje poslovne klime.

No, promašili su u dijelu monetarne reforme, zagovaranju arhaične poljoprivredne politike i izbjegavanju prodaje državne imovine. Stječe se dojam da je puno više energije u ovih mjesec i po dana uloženo u razgovore o podjeli resora i poduzeća, nego u detaljnu razradu politika. U javnosti ih je uznijela fiskalna odgovornost koju su neki od njihovih članova pokazali kao lokalni dužnosnici. Međutim, do sada nisu jasno pokazali namjeru da će se jednako fiskalno odgovorno ponašati i na nacionalnoj razini. To nam tek preostaje vidjeti.

Budući da je Ivan Lovrinović ekonomski strateg Mosta, nešto se može iščitati i iz njegovih dosadašnjih stavova.

Što će nam on kao vjerojatni potpredsjednik Vlade donijeti?

Ivan Lovrinović poznat je po stavu da rješenja leže u području tečaja i monetarne politike. Šutnja o proračunu i glasnost o monetarnoj politici upućuju na pogrešno posložene prioritete. Jer, monetarna politika nigdje i nikada nije riješila fiskalne i strukturne probleme. Osim toga, ako kuna deprecira 10%, 20% ili više posto, što je s teretom otplate dugova?

Lovrinović kaže da će ukinuti valutnu klauzulu i prevaliti gubitak na banke, ali pri tome ne kaže što će biti s teretom otplata vanjskog duga čiji će rast u kunskoj protuvrijednosti dodatno pogoditi proračun i tvrtke. Ne kaže ni što će biti sa štednjom u bankama ako gubici iscrpe kapital banaka i kakav će biti učinak poskupljenja goriva, tehnologija i drugih stvari koje nismo u stanju sami proizvesti. Ta pitanja nisu ideološke ili interesno obojene dvojbe. Ona su stvar računanja i upravljanja rizicima – stvari na koje odgovoran lider mora imati uvjerljiv odgovor.

Kako gledate na najavu HNB-a da potakne jače kreditiranje u kunama? Jesu li tri milijarde kuna koje bi se oslobodile putem repo operacija dobra mjera?

– Vujčić je računao s time da će nova vlada biti prisiljena na ono što je Milanovićeva vlada odgađala – značajnije smanjenje deficita proračuna. Guverner šalje poruku da će u slučaju zaoštravanja proračunske odgovornosti dodatno otpustiti monetarnu politiku. To mi se čini razumno. Treba imati u vidu i to da je tek u rujnu postalo jasno da će turistička sezona donijeti barem pola milijarde eura više od očekivanog i da će suficit na tekućem računu platne bilance prijeći 2% BDP-a. To su uvjeti u kojima se bitno smanjuje opasnost od naglog pada vrijednosti kune.

Time je povećan manevarski prostor za monetarnu politiku. Dakle, pustimo politikantske komentare. Ekonomski, a ne samo politički uvjeti, mijenjaju se i HNB se tome razumno prilagođava

>> Kako je Most u šahu držao političke protivnike: 45 dana obećanja, obmana i preokreta

Zoran Vakula
PROGNOZA ZA HRVATSKU
Vakula otkrio kakva bi trebala biti veljača i koliko će biti oborina
PRIPREMA VOZILA
Doznajte kako kvalitetno pripremiti vozilo za zimsku vožnju i osvojite vrijedne nagrade
  • Avatar Ironman0105
    Ironman0105:

    G Sonja, to je najveca prednost za g Oreskovica sto je kratko u Hrvatskoj i ne poznaje "posebnosti", kak Vi velite. Jer bas te posebnosti su i jedan od najvecih razloga danasnjeg stanja HR privrede. Tako da ce ovaj razuman ... prikaži još! i financijski pismen gospodin odmah te posebnosti ukinuti, odnosno zabraniti, i pola problema bit ce samim tim rijeseno.

  • Avatar mileudarcina 1
    mileudarcina 1:

    Jašta, šta bi mi malo stariji znali reći, pih ta nemojte kasti....u prijevodu bi to značilo, skinite nam se sa....

  • sokac sa drave:

    Trazio je od Milanovica skoro sva ministarstva a sada od Kare ne trazi niti jedno.Cak je i ludima sve jasno.