Ako krizni val u punoj snazi pogodi nespremnu Hrvatsku, bez posla bi
moglo ostati 150.000 ljudi! Zastrašujuću brojku dobili smo zbrajajući
najgore procjene otpuštanja radnika koje su dali čelni ljudi, mahom
poslodavci i sindikalci iz djelatnosti koje bi, svi se slažu, prve
mogle biti na udaru.
Crni scenarij, vjeruju ekonomski analitičari, uz odgovarajuću reakciju
Vlade neće se dogoditi, no otpuštanja će zasigurno biti, a nastradat će
u prvom redu radnici na određeno vrijeme i oni koji rade na crno.
Galerija: Gubitak radnih mjesta po djelatnostima
U brodogradilištima je kruh za 160.000 ljudi!
Još ništa od dogovora o zamrzavanju plaća
Sezonci na udaru
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da bi prvi val krize mogao
odnijeti otprilike 50.000 radnih mjesta. Zbog turističke orijentacije
Hrvatske, nakon ljeta u Hrvatskoj moglo bi biti 30-ak tisuća više
nezaposlenih, a veliko je pitanje hoće li oni naći posao u proljeće jer
se očekuje da će kriza dosta pogoditi i turizam. Predsjednik HUP-a
Damir Kuštrak još ne želi u brojkama govoriti o gubicima radnih mjesta
jer će se glavni indikatori znati u veljači 2009.
– Jedan dio sezonskih radnika tradicionalno ostane bez posla tijekom
zime, a padom poslovne aktivnosti taj broj će se povećati i ako se
kriza bude dalje produbljivala, usporit će se ponovno zapošljavanje –
kaže Kuštrak.
Ako izostanu najavljene mjere Vlade, usmjerene na pripremu cijelog
hrvatskog društva na posljedice svjetske financijske i globalne
gospodarske krize, Kuštrak očekuje veliku nelikvidnost, poput one iz
1999.
Ljubo Jurčić, oporbeni saborski zastupnik, odlučan je i tvrdi da do
proljeća moramo imati mjere koje će za početak zaustaviti pad
proizvodnje, a poslije je povećavati. Iako ne želi nagađati o brojkama,
kaže da bi 50.000 radnih mjesta moglo biti izgubljeno do jeseni 2009.
Foto: Goran Kovačić
– Promjenom vlasništva dosadašnji dobavljači mogu izgubiti
svoje pozicije, čak i ugovore s brodogradilištem. Najlošiji je scenarij
da kupac nema interes za industriju dobavljača, možda ima svoju mrežu
dobavljača ili trguje nekretninama – kažu u Hrvatskom klasteru
brodogradnje. Drvna industrija, kojoj ni dosad nisu cvjetale ruže, ali
se lani barem domogla subvencija, na rubu je propasti.
– Mi plaćamo danak izvoznoj orijentaciji. Svi tvrde kako nas samo izvoz
i domaća proizvodnja mogu spasiti, a sad nikoga nije briga za
izvoznike. Dok država nešto poduzme, svi ćemo propasti – ogorčeni su
drvoprerađivači. Država ih, tvrde, nikad nije tretirala kao dobavljača
u javnom sektoru. Svugdje su se podržavali uvozni lobiji, kojima
pogoduje i tečaj kune, dok su oni, kao jedna od rijetkih gospodarskih
grana, ostvarivali suficit u izvozu, koji su u zadnje četiri godine
povećali 100 posto.
No, otkako je krenula najava krize, graditeljstvo i za ono malo što je
radila na domaćem tržištu više uopće ne plaća drvnu industriju. HBOR je
zabranio nove kreditne plasmane i prekid obnove postojećih kredita
pripreme i naplate izvoznih poslova, dok su inozemne narudžbe pale za
40-60 posto, a od 56 milijuna kuna obećanih poticaja resornog
ministarstva ovoj godini isplaćeno je svega 20-ak posto. Najmanje 10
velikih tvrtki Udruženja drvoprerađivača pri HGK ovih je dana najavilo
masovne otkaze, a kad krene totalni raspad sistema, do konca 2009. bez
posla će ostati trećina zaposlenih i više od trećine tvrtki.
Foto: Goran Kovačić
Ništa bez pomoći
– Nije recesija nepobjediva. No, kako tri četvrtine tekstilaca radi
uglavnom lohn poslove, ne pronađe li se rješenje, može se očekivati da
će preživjeti samo oni koji budu znali osluškivati tržište i
rasporediti se po kupovnim razredima – kaže Svjetlana Šokčević,
predsjednica Sindikata tekstilaca.
Poželjni partneri poput Varteksa uvijek će, tvrdi, imati posla, no
problem sektora je i to što se u njemu ne stvara velika dodana
vrijednost, te kad se plati dobavljačima i radnicima, ništa ne ostane.
Država je u 2009. obećala i pomoć tekstilcima, no vjerojatnije je da će
ih poslodavci iskoristiti za otpremnine i pozatvarati dio tvornica,
tvrde u Sindikatu TOKG.
– U krizi uvijek prvo strada graditeljstvo. Država bi se sada trebala
ponašati kao dobar investitor i ulagati u brzopovratne projekte – u
manje infrastrukturne projekte (vodovode, kanalizacije...), jer su to
radno intenzivniji projekti koji angažiraju više tvrtki – kaže Boris
Čupić, predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva.
Manji prihodi gospodarstva zbog Šukerove štednje
Za radna mjesta vjerojatno se ne treba bojati samo 300.000 zaposlenih u javnom sektoru, a najcrnji dani – u tim su branšama već i počeli – čekaju građevince, tekstilnu i drvoprerađivačku industriju te turističke djelatnike – tvrdi Damir Kuštrak te dodaje da će se neprihvaćanje zamrzavanje plaća u državnim i javnim službama odraziti tako da će gospodarska kriza svima smanjiti plaće i nominalno i realno. Razmjeri gospodarske krize zasad se samo naziru. Jasno je, naime, kako će najveći teret neizbježne recesije pasti na leđa građana koji će ostati bez plaća i radnih mjesta. Šukerov program uštede od 13,2 milijarde kuna na državnom proračunu domaćem će gospodarstvu donijeti manje prihode jer veliki dio investicija pokreće javni sektor.
