Naslovnica Vijesti Hrvatska

Na arbitraži bi Hrvatska izgubila Školje i vrh Kleka

Ustupanje bi značilo promjenu granica i odricanje od dijela svog teritorijalnog suvereniteta
30. srpnja 2012. u 20:52 227 komentara 35 prikaza
'07.03.2012., Zagreb - Predsjednik Republike dr. Ivo Josipovic i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusic odrzali su sastanak sa hrvatskim veleposlanicima. Photo: Slavko MIdzor/PIXSELL'
Foto: 'Slavko Midzor/PIXSELL'
Pogledajte galeriju 1/3

Granica između Hrvatske i BiH – onako kako je definirana ugovorom koji su 1999. potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović – pravedna je, a ključne točke oko kojih se podigla bura, Veliki i Mali Školj i vrh Kleka, prema međunarodnoj praksi razgraničenja, pripadaju BiH. Da Hrvatska izađe na arbitražu, “izgubila” bi, smatra Vladimir Đuro Degan, voditelj Jadranskog instituta HAZU.

No, u prvom redu treba odvojiti dvije stvari – razgraničenje i utvrđivanje granice između Hrvatske i BiH te gradnju mosta, odnosno spajanje dvaju dijelova Hrvatske. Kako se slažu u Hrvatskoj – i oporba i vlast –- ta dva pitanje nisu izravno povezana. Most spaja hrvatske teritorije i ne treba dozvolu ni jedne druge države. Konfuziju je stvorilo inzistiranje BiH u povezivanju ta dva pitanja.

– Obično napuhavanje mišića. BiH nema načina da ucjenjuje Hrvatsku – kaže Degan.

Dogovoren most

Dva školja nemaju utjecaja na režime u tim vodama. Što se tiče BiH, do mosta je hrvatsko teritorijalno more bez obzira na to što se u posljednje vrijeme pojavljuju različite karte. Prema konvenciji UN-a, Hrvatska mora omogućiti BiH neškodljiv prolaz, što i čini. Već sad u zaljev mogu uplovljavati veliki brodovi. Baš zbog toga su i između Zagreba i Sarajeva dogovoreni detalji, primjerice visina lukova, kako se ne bi onemogućila plovidba.

No pitanje razgraničenja ostaje – ne treba zanemariti da do ulaska u EU Hrvatska treba riješiti granična pitanja jer njezine granice postaju vanjske granica Unije. I na drugim otvorenim pitanjima granice – Srbija, Prevlaka – rade međudržavne komisije.

– Parlament BiH ratificirao je sporazum, no Sabor nije jer su neodgovorni pojedinci nahuškali vlasnike zemlje na spornom području govoreći im da je to hrvatski teritorij te je nastala bura – kaže Degan te dodaje: – Kad je riječ o privatnoj imovini, ne može se državna granica voditi po parcelama privatnog vlasništva.

Onaj tko prati praksu međunarodnih sudova i arbitraža razgraničenja na moru i kopnu, zna za načelo teritorijalnih cjelina: da se manje cjeline priklanjaju većima, a ta su dva škoja uz obalu BiH. Taj je princip potvrđen u arbitraži kanala između Argentine i Čilea te u presudi između Eritreje i Jemena. Usto, ugovor koji su potpisali Tuđman i Izetbegović privremeno se primjenjuje od potpisivanja. Da se Hrvatska dogovorila s BiH i da je izašla pred međunarodni sud, on bi potvrdio granicu iz tog ugovora.

Da je hrvatskoj strani taj ugovor prihvatljiv, pokazuje podatak da je prije nekoliko mjeseci počelo “češljanje” sporazuma te da će u ovoj formi ići u proceduru.

– Činjenica je da je 1999. potpisan Sporazum o granicama, ali ne i ratificiran. Usto, BiH ima interes za Luku Ploče kao transportne točke za BiH. To su teme o kojima treba postići racionalan dogovor u korist obiju zemalja – istaknula je u ponedjeljak ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić te dodala:

– Hrvatska se njime ničeg ne odriče, već definira granice svog teritorija ne samo na tim točkama nego i na 1000 kilometara granice. To je dugotrajna i komplicirana procedura. Sporazum je bio spreman za ratifikaciju 2005. Iz nekih razloga. O tome razgovaramo u Hrvatskoj već nekoliko mjeseci. Svako rješenje ima pluseve i minuse, može se napraviti analiza. No vrlo vjerojatno takav će prijedlog u toj formi ići u Sabor, a stručnjaci za ustavno pravo definirat će treba li dvotrećinska ili obična većina za ratifikaciju.

Tuđman u zabludi

Vladimir Šeks (HDZ) pak smatra da će trebati potpora dvije trećine saborskih zastupnika jer je riječ o odricanju od suvereniteta. Školji su povijesno pripadali Hrvatskoj i nikada, osim u vrijeme Otomanskog Carstva, nisu bili pod jurisdikcijom druge države. Zbog toga bi ustupanje značilo promjenu granica i odricanje od dijela teritorijalnog suvereniteta – kazao je Šeks za za HR. Dodao je da je predsjednik Tuđman, koji je tada bio teško bolestan, bio doveden u zabludu.

>>Nova vlast spremna ratificirati sporazum Tuđmana i Izetbegovića

Povijesni princip ili međunarodno pravo

Povijesni princip ili međunarodno pravo i praksa

Sporazum iz 1999.

Tuđman – Izetbegović je sadašnji režim

Granica definirana sporazumom koji su 1999. potpisali Tuđman i Izetbegović je u praksi granica koja je na snazi bez obzira na to što taj sporazum Hrvatski sabor nije ratificirao. Razgraničenje poštuje princip da se manje cjeline (otoci) pripajaju većima.

Ne bi bilo potvrde

Povijesne 
granice

Školji su povijesno pripadali Hrvatskoj i nikada, osim u vrijeme Otomanskog Carstva, nisu bili pod jurisdikcijom druge države, kaže Šeks, s čime se slažu i neki hrvatski povjesničari. Takva granica, smatraju drugi, ne bi bila potvrđena na arbitraži.

Top 3 festivala koje obožavaju poslovnjaci: Gdje se zabavlja Generacija X?

A1 izdvaja za Vas

  • HEBOS:

    Kako ono netko reče? Sine, ako nisi siguran što je dobro za Hrvatsku, samo učini obrnuto od onog što kaže Vesna Pusić.

  • BratCroat:

    "Most spaja hrvatske teritorije i ne treba dozvolu ni jedne druge države." Kopno jest rvacko ali bi most stajao u bosanskom moru.

  • Avatar possibilis
    possibilis:

    Jel ova Pusićka ministrica ili gatara?