Naslovnica Vijesti Svijet

'Mrsićev' model i za prvi posao u Europskoj uniji

Europska komisija poziva poslodavce da uzmu praktikante bez iskustva, a da ih ne plaćaju
15. srpnja 2012. u 08:00 114 komentara 7 prikaza
grčka nezaposlenost
Foto: AFP/PIXSELL

I dok se u Hrvatskoj još ne smiruju polemike o \"Mrsićevim mjerama\" za poticanje zapošljavanja mladih – o famoznoj jednoj ili dvije godine (ovisno o obrazovanju), što neki nazivaju volontiranjem, iako država svakom na stručnom osposobljavanju mjesečno plaća 1600 kuna – EU čini isto.

Štoviše, i Europa ima svog Mrsića – takav su model u Europskoj komisiji identificirali kao ključan u vrijeme kad brojke pokazuju katastrofalno stanje i kad je više od 5,5 milijuna mladih do 25 godina bez posla. Da se ne bismo zavaravali te da bismo dobili pravu sliku: iako u Europi po postotku mladih bez posla prednjače Grčka i Španjolska, Hrvatska prema procjenama broja nezaposlenih iz te skupine dijeli s Portugalom neslavno treće mjesto.

Može i bez novca

Kao slaba točka, uz, naravno, nedostatak radnih mjesta, prepoznata je vrlo teška tranzicija iz strukovnih škola i fakulteta na prvi posao. Radno iskustvo nije stoga mantra koju ponavljaju samo hrvatski poslodavci.

Kao svojevrsni most, Europska komisija uvela je radnu praksu, i to pod kišobranom dvaju programa mobilnosti – Erasmusa, za visoko obrazovanje, i Leonarda da Vincija za strukovne škole. U njima već sudjeluju hrvatski učenici i studenti. Kad je kriza nezaposlenosti među mladima dosegnula vrhunac, EK je na sva zvona objavio poziv poslodavcima iz cijele Europe da se prijave i prime praktikante.

– Nezaposlenost mladih neprihvatljivo je visoka u nekim zemljama – kazala je Androulla Vassiliou, europska povjerenica za obrazovanje. Korist je, uvjereni su na obje strane, što praktikanti stječu radno iskustvo, uče jezik, borave u multikulturalnim kompanijama, a poslodavac dobiva europsku perspektivu, pogotovu kad je riječ o manjim kompanijama ili čak obiteljskim tvrtkama koje se ne snalaze dobro među \"strancima\". Naravno, dobivaju i pomoć. A treba li ih platiti ili ne, kompanije neka same odluče.

– Nemate obvezu plaćati praktikante, no imajte na umu da su im sredstva ograničena te da im teško pokrivaju troškove života – apeliraju iz EK. Naime, preko programa mobilnosti svaki praktikant dobiva oko 400 eura mjesečno za sve potrebe, uključujući smještaj. U sljedećoj akademskoj godini, EK računa realizirati 280.000 financijskih potpora. Je li 400 eura premalo za život, primjerice u Barceloni? Ili je važno odrediti prioritete. Dvoje Danaca očito ne misle tako: naime, oni su praktikanti arhitektonskog ureda Habitan.

– Mi ih, nažalost, ne možemo platiti, pogotovu sad kad je kriza, ali se barem nadamo da je vrijeme provedeno kod nas neka vrsta kompenzacije. Rade manje odgovorne stvari, naravno, ali nam koriste pri davanju ideja, dobro je imati nekoga izvana, stranca, nekoga iz drugog okružja, da malo prodrma učmalost. Naiđe li netko zaista dobar, ponudit ćemo mu posao – kaže nam jedan od osnivača ureda Yoel Karaso.

Preporuka poslodavca

Koliko vrijedi iskustvena kompenzacija odnosno potvrda da se negdje radilo, znaju studenti iz Hrvatske koji su u prošloj akademskoj godini obavili stručnu praksu u inozemstvu.

– Svi su studenti u završnim izvješćima pohvalili i program i praksu, organizaciju i poslodavca. Dosad nije bilo negativnih iskustava – kaže nam koordinatorica programa Erasmus sa Sveučilišta u Osijeku Martina Šuto te dodaje:

– Svi ocijene razdoblje mobilnosti i prakse kao nešto što će im pomoći pri zapošljavanju, pogotovu sada kad Hrvatska treba ući u EU. Smatraju da će biti konkurentniji na tržištu, posebno europskom, te da će im to olakšati put do posla, pogotovu ako je riječ o velikim kompanijama. Svi su dobili pismo preporuke od poslodavca pa i taj dokument mogu priložiti uza svoju biografiju.

Najviše zanimanja za biomedicinu

Najviše zanimanja za biomedicinu

Program stručne prakse traje od prošle akademske godine, a u sljedećoj godini, koja počinje 1. 10., procjenjuje se da će u inozemstvo krenuti 22 stipendista. Toliko ih je, naime, odabrano na natječaju, dodaje Šuto.

- Većina studenata ide na praksu tijekom ljeta, kad polože ispite. Ima studenata koji upišu apsolventsku godinu ili idu nakon završenog preddiplomskog studija pa si uzmu godinu za praksu - kaže. Najveće je zanimanje za biomedicinu, a ta se praksa najčešće odrađuje na fakultetima u Mađarskoj, no ima zanimanja i za tehničke i društvene znanosti.

5,5 milijuna nezaposlenih među mladima u

5,5 milijuna nezaposlenih među mladima u EU

Moguće trajanje prakse: 2-39 tjedana

Najčešće trajanje prakse: 2-5 tjedana ili 3-5 mjeseci

Financijska potpora: 300-400 eura mjesečno

Plan EK za akademsku godinu 2012.-2013.: 280.000 financijskih potpora

Najveći broj nezaposlenih među mladima:

Grčka više od 50%

Španjolska više od 50%

Portugal više do 35%

Hrvatska oko 35%

Mala škola financija
Edukativni projekt
Učenici, prijavite se na nagradni natječaj i osvojite 15 tisuća kuna za svoju školu

A1 izdvaja za Vas

  • -obrisani-:

    i zaključak: mršić je id.ot, nosi odijelo, misli "genijalno" i intergalaktički je stručnjak

  • -obrisani-:

    Vama nude volontiranje a sami idu u Brisel sjedit ceprkat se u nos daju im za putne troskove i 300 € za slusat kako vas obradivat kao da je ta placa koju dizu mala Dobro vam jutro

  • BratCroat:

    Najbolje da svi delamo besplatno za samo za jen gablec a morti je i to previše?