Mladi Hrvati u europskom su vrhu po konzumaciji marihuane. Procjenjuje se da je travu u proteklih godinu dana pušilo oko 15 posto srednjoškolaca te 20 posto mladih u dobi od 15 do 34 godine. Viši udio bilježi samo Italija, dok su Francuska i Španjolska odmah iza Hrvatske. Jedna studija provedena u Dalmaciji pokazala je da marihuanu redovito konzumira čak 30 posto adolescenata. Stručnjaci upozoravaju da je dio problema i to što roditelji današnjih tinejdžera često sami puše travu, pa su prema tome izrazito tolerantni, nerijetko i nedovoljno svjesni posljedica te nerazumijevanja što legalizacija doista znači. Dr. Senka Gabud Gjurčević, voditeljica Službe za zaštitu mentalnog zdravlja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, kaže da Hrvatska već godinama stoji loše po pitanju upotrebe kanabisa. – Nekoliko gradova u Hrvatskoj provodi analizu otpadnih voda, što je jedini stvarni pokazatelj koliko se koja psihoaktivna supstanca koristi. Mi tu ne kotiramo dobro. Uz marihuanu, sada redovito nalazimo i amfetamine te kokain, s tim da su potonje dvije supstance izraženije za vikend, dok je marihuana prisutna svakodnevno – upozorava ona. Posebno je zabrinjava, kaže, nerazumijevanje pojma legalizacije marihuane. – Već pet godina govorim o zloupotrebi tog termina. Legalizacija ne znači da ćemo moći slobodno kupovati i pušiti travu po cesti. Ona se u medicini koristi samo u četiri jasno definirana slučaja – kod karcinomskih bolova, epilepsija koje ne reagiraju na terapiju te kod spastičnih i degenerativnih mišićnih bolesti. To su vrlo ozbiljna stanja, a ne izgovor za rekreativno pušenje.
Najveći problem ipak vidi u posljedicama na mentalno zdravlje mladih. Naime, gotovo sve mlade psihoze na psihijatriji imaju u anamnezi ranu konzumaciju marihuane. Ona je okidač kod onih s predispozicijom. To su djeca koja s 15 ili 16 godina počnu pušiti, a poslije završe s dijagnozom koju možda nikad ne bi imali da nisu uzimali marihuanu. – Marihuana ne uzrokuje samo psihozu. S vremenom izaziva amotivacijski sindrom. Mladi koji bi trebali učiti i raditi postaju nezainteresirani i nemotivirani. Onda dolaze po antidepresive, ali i dalje puše. To je začarani krug. Dodatni problem je roditeljska tolerancija. – Ako roditelj od 35 ili 40 godina sam puši marihuanu, on često kaže: "Ja uzimam i dobro sam." Ali dijete od 15 godina nema isti mozak – ističe dr. Gjurčević. Stručnjaci stoga apeliraju na roditelje, škole i zajednice da osvijeste rizike i promijene pristup. Marihuana, poručuju, nije bezazlena, osobito ne za mozgove koji se još razvijaju.
Otvori KEKS Pay
Uzorni učenici u Vjesnikovom neboderu..?