Posljednjih nekoliko mjeseci čini se kako je broj maloljetničkih napada na vršnjake znatno porastao. Samo u posljednjih nekoliko tjedana u Zagrebu na Trešnjevci su dva maloljetnika snimila i objavila napad na vršnjaka, a u Sesvetama su privedene tri maloljetnice koje su pretukle četvrtu, što su također snimale i objavile na internetu.
O ovom rastućem problemu u emisiji HRT-a Otvoreno govorile su voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije Anita Matijević, Pročelnica Katedre za razvojnu psihologiju Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić i Klinička psihologinja, psihoterapeutkinja i stalna sudska vještakinja prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander.
Matijević je istaknula da policija od 2015. godine prati statistiku pojavnosti vršnjačkog nasilja, te je do 2021. godine zabilježen kontinuirani pad prijavljenih slučajeva. "Godine 2015. zabilježeno je 732 počinitelja mlađe od 21 godine koji su počinili neko kazneno djelo na štetu djeteta mlađeg od 18 godina. Taj broj je 2021. pao na 298 počinitelja, da bi 2022. godine porastao na 418" otkrila je.
Buljan Flander je naglasila da je stvaran broj slučajeva vršnjačkog nasilja veći no što se javno govori, zbog toga što pojedinci ne prijavljuju nasilje kako ne bi i sami postali njegove žrtve. "Nasilje je postalo sve okrutnije, posebice na društvenim mrežama, mladi će sve učiniti za veći broj likeova" smatra psihologinja.
VIDEO Detalji stravičnog ubojstva u Njemačkoj: TikTok svađa pretvorila djevojčice u ubojice?
Kuterovac Jagodić je dodala kako djeci heroji postaju nasilni pojedinci koje gledaju na raznim portalima. "Političari komuniciraju vrlo agresivno, pa nije ni čudo što djeca imitiraju" tvrdi ona, dodajući kako zlostavljanje na mlade ostavlja jake posljedice zbog kojih se primjećuje i veći broj samoubojstava.
Matijević je naglasila kako djeca i sama prijavljuju nasilje, anonimno preko aplikacije 'Red button', ali i roditelji znaju prijaviti nasilje. Dojave dolaze i od Centara za socijalnu skrb, ali i od škola.
Sve je to posljedica roditeljskog NE ODGOJA. Sve ostalo su prazna slova.