Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak danas je na svom Facebook profilu najavila uvođenje cjelodnevne nastave u osnovne škole, čija bi implementacija stupila na snagu u svim hrvatskim školama do 2027. godine.
- Uspoređujući s ostalim državama, Hrvatska ima najmanji broj sati obaveznih predmeta u Europi i relativno kratku nastavnu godinu - kazala je Divjak, uspoređujući Finsku u kojoj djeca godišnje imaju 11,000 sati s hrvatskom djecom, koja imaju tek 4,500 sati.
- Nužno je drugo poluvrijeme kurikularne reforme - nadodaje.
Uvođenjem cjelodnevne nastave, koja bi trajala od 8 do 17 sati, ministrica govori kako bi sva djeca imala jednake mogućnosti te bi se postignuo balans obiteljskog života. Spominjajući ispodprosječne rezultate koje Hrvatska postiže na PISA ispitivanjima svake godine, najveći problem vidi u privatnim instrukcijama koje si ne mogu sve hrvatske obitelji priuštiti te činjenicu da roditelji ne mogu znati što njihova djeca rade nakon škole, s obizrom na to da ona završava relativno brzo.
Ministrica je u videu i kritizirala plan ministarstva iz 2014. godine, kada je predloženo uvođenje jednog dodatnog razreda.
- Kada bismo dodali još jedan razred pod istim uvjetima koje imamo sad, zapravo bi i dalje ostali država s najmanjem brojem sati obaveznih predmeta, a svejedno ne bismo mogli utjecati na balans obiteljskog života - ističe ministrica.
Cjelodnevna nastava bila bi razrađena na način da bi djeca od 8 do 12.30 sati imala obavezne predmete, nakon čega bi imali pauzu od sat vremena za ručak koji bi osigurala škola te odmor. U 13.30 sati sva djeca imala bi sat i pol obavezne dodatne ili dopunske nastave, gdje bi mogli postavljati sva pitanja koja im prije nisu bila jasna, a nakon čega bi uslijedile izvannastavne aktivnosti do 17 sati, čije prisutstvo nije obavezno, pogotovo za djecu koja primjerice pohađaju glazbenu školu, no bilo bi optimalno i besplatno za sve.
- Uvođenje ovakvog oblika cjelodnevne nastave, Hrvatska bi bila u razini s državama poput Austrije, čija djeca godišnje imaju 6,000 sati - ističe Divjak.
Ipak, ministrica u videu nije objasnila što bi bilo s domaćim zadaćama, za koje je i sama rekla da je djeca imaju puno. Ukoliko se uvede ovakav model nastave u osnovne škole, a domaća zadaća ostane na istoj razini kao i prije, djeca bi imala manje slobodnog vremena, a zapravo više obaveza.
Kako je financiranje ovakvog projekta ključno, Divjak je spomenula i kako će resorno ministarstvo u suradnji sa Svjetskom bankom u periodu od sedam godina osigurati između 250 i 285 milijuna eura iz EU fondova, a povećanje broja profesora i poboljšanje same infrastrukture za Hrvatsku bi značio i rast proračuna za 20 do 50 milijuna eura godišnje.
- Nažalost, zbog takvog demografskog trenda da je sve manje učenika, imamo mogućnosti to efikasnije napraviti te ne trebamo imati ona maksimalna ulaganja koliko bi bila procijenjena - govori te ističe kako je važno da se ovakav model što prije usvoji, kako hrvatska djeca ne bi morala čekati još dodatnih sedam godina za nešto što je u ostalim državama normalno.
Od Hrvatskih političara, po običaju ništa pametno ni normalno.