Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 176
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
drugo poluvrijeme reforme

Ministrica Divjak najavila uvođenje cjelodnevne nastave: 'Hrvatska je u EU na dnu po broju obaveznih sati'

Zagreb: Ministrica Blaženka Divjak predstavlja Akcijski plan za nastavu na daljinu
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
1/3
24.06.2020.
u 16:50

Za ovaj sedmogodišnji projekt ministrica najavljuje povlačenje do 285 milijuna eura iz EU fondova

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak danas je na svom Facebook profilu najavila uvođenje cjelodnevne nastave u osnovne škole, čija bi implementacija stupila na snagu u svim hrvatskim školama do 2027. godine.

- Uspoređujući s ostalim državama, Hrvatska ima najmanji broj sati obaveznih predmeta u Europi i relativno kratku nastavnu godinu - kazala je Divjak, uspoređujući Finsku u kojoj djeca godišnje imaju 11,000 sati s hrvatskom djecom, koja imaju tek 4,500 sati.

- Nužno je drugo poluvrijeme kurikularne reforme - nadodaje.

Uvođenjem cjelodnevne nastave, koja bi trajala od 8 do 17 sati, ministrica govori kako bi sva djeca imala jednake mogućnosti te bi se postignuo balans obiteljskog života. Spominjajući ispodprosječne rezultate koje Hrvatska postiže na PISA ispitivanjima svake godine, najveći problem vidi u privatnim instrukcijama koje si ne mogu sve hrvatske obitelji priuštiti te činjenicu da roditelji ne mogu znati što njihova djeca rade nakon škole, s obizrom na to da ona završava relativno brzo.

Ministrica je u videu i kritizirala plan ministarstva iz 2014. godine, kada je predloženo uvođenje jednog dodatnog razreda.

- Kada bismo dodali još jedan razred pod istim uvjetima koje imamo sad, zapravo bi i dalje ostali država s najmanjem brojem sati obaveznih predmeta, a svejedno ne bismo mogli utjecati na balans obiteljskog života - ističe ministrica.

Cjelodnevna nastava bila bi razrađena na način da bi djeca od 8 do 12.30 sati imala obavezne predmete, nakon čega bi imali pauzu od sat vremena za ručak koji bi osigurala škola te odmor. U 13.30 sati sva djeca imala bi sat i pol obavezne dodatne ili dopunske nastave, gdje bi mogli postavljati sva pitanja koja im prije nisu bila jasna, a nakon čega bi uslijedile izvannastavne aktivnosti do 17 sati, čije prisutstvo nije obavezno, pogotovo za djecu koja primjerice pohađaju glazbenu školu, no bilo bi optimalno i besplatno za sve.

- Uvođenje ovakvog oblika cjelodnevne nastave, Hrvatska bi bila u razini s državama poput Austrije, čija djeca godišnje imaju 6,000 sati - ističe Divjak.

Ipak, ministrica u videu nije objasnila što bi bilo s domaćim zadaćama, za koje je i sama rekla da je djeca imaju puno. Ukoliko se uvede ovakav model nastave u osnovne škole, a domaća zadaća ostane na istoj razini kao i prije, djeca bi imala manje slobodnog vremena, a zapravo više obaveza.

Kako je financiranje ovakvog projekta ključno, Divjak je spomenula i kako će resorno ministarstvo u suradnji sa Svjetskom bankom u periodu od sedam godina osigurati između 250 i 285 milijuna eura iz EU fondova, a povećanje broja profesora i poboljšanje same infrastrukture za Hrvatsku bi značio i rast proračuna za 20 do 50 milijuna eura godišnje.

- Nažalost, zbog takvog demografskog trenda da je sve manje učenika, imamo mogućnosti to efikasnije napraviti te ne trebamo imati ona maksimalna ulaganja koliko bi bila procijenjena - govori te ističe kako je važno da se ovakav model što prije usvoji, kako hrvatska djeca ne bi morala čekati još dodatnih sedam godina za nešto što je u ostalim državama normalno.

Komentara 4

LA
larala
21:27 24.06.2020.

Od Hrvatskih političara, po običaju ništa pametno ni normalno.

Avatar Point_of_view
Point_of_view
17:25 24.06.2020.

Za ovaj sustav cjelodnevnog boravka, dovoljno bi nam bilo oko tisuću škola (u prosjeku po školi oko 450 učenika), koje bi trebale imati sve uvjete. Od kuhinje, kantine, kabineta, sekcija, sportske dvorane, nadzora i pomoći pri domaćoj zadaći... Sada imamo preko dvije tisuće škola. Neke, kao recimo u Tijarici, imaju deset učenika i preko dvadeset zaposlenih. To je suludo i to nijedna normalna zemlja ne može platiti. Osim toga, kako se tu može bilo što organizirati, s tako malim brojem učenika? Znači, ne treba nam više nastavnog i vannastavnog personala nego puno manje, nego što sada imamo.

ST
stefj
17:40 24.06.2020.

Mislim da treba promijeniti pristup i razmišljanje većine učitelja, a ne stalno pokušavati formom nešto dobiti... Evo pogledajte maturu ove godine; djeca su imala štrajk koji je napravio ogromnu štetu, onda je došla još korona i potres u Zagrebu. I onda je matura iz matematike jedna od najtežih do sada... Čemu to izživljavanje? Em je godina radi štrajka skoro neregularna, em veći dio učitelja u koroni jedva da je predavao matematiku, a otežano ili nemoguće je bilo uzimati instrukcije dobar dio vremena... Opet se sve lomi na djeci. Najveći apsurd je taj da će ta ista djeca godinama raditi da bi otplatila otkupninu tim istim učiteljima kada su sindikati ucjenili. Reklo bi se da sama sebe otkupljuju. Osim, naravno, onih koji odu van... U tom sektoru školstva i znanosti ima jako puno loših stvar, treba sve to probrati i maknuti te kukolje u žitu. Mada se ponekad čini da je taj sustav samo kukolj s par zrna žita...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije