“Vrijeme je da promijenimo paradigmu – cilj više nije samo liječenje bolesti, nego da do nje ni ne dođe. Dodavanje zdravih godina života svakom građaninu konačni je cilj”, poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić jučer na HealthCom Forumu 2025. te naglasila važnost prevencije, zdravstvene pismenosti i ravnomjerne dostupnosti zdravstvene skrbi bez obzira na regiju.
Do kraja godine i privatne klinike uključit će se u Centralni zdravstveni informacijski sustav (CEZIH), što će bolničkim liječnicima biti alat provjere kod odlučivanja. – Ne može se dogoditi da neki nalaz ne bude priznat samo zato što dolazi iz privatnog sustava – rekla je ministrica, osvrćući se na dugogodišnju praksu nepriznavanja nalaza pretraga koje pacijenti naprave kod privatnika.
Hrstić je još jednom najavila nove kriterije za praćenje ishoda liječenja te definiranje centara izvrsnosti. – Ministarstvo će donijeti jasne kriterije i to će biti početak sustavnog praćenja kvalitete i ishoda liječenja – rekla je. U sklopu strateškog plana osnažuju se domovi zdravlja a ključnu ulogu imat će i zapošljavanje mladih liječnika i medicinskih sestara kroz novi plan specijalističkog usavršavanja.
Na panelu “Radikalan shift: Politike za novu paradigmu zdravstva”, dr. Zofia Das-Gupta, viša direktorica ICHOM-a, ukazala je na važnost ishoda liječenja koje prijavljuju sami pacijenti: – Moramo se maknuti s kvantitete i preći na kvalitetu, na ono što pacijent stvarno osjeća i proživljava. To su podaci koji pomažu da sustav postane humaniji i učinkovitiji.
Dodala je kako zemlje poput Singapura već obvezno uključuju podatke pacijenata u evaluaciju liječenja: “To je put prema sustavu koji liječi osobu, a ne samo bolest. ”Europarlamentarka Romana Jerković, potpredsjednica Odbora za javno zdravlje, upozorila je na jaz između ambicioznih planova i njihove provedbe: “Na papiru sve izgleda sjajno, ali stvarnost zna biti surova. Alati i vizije postoje – što nam nedostaje je politička hrabrost da ih provedemo”. Naglasila je i potrebu za otporom prema industrijama koje koče reforme, posebno u kontekstu javnog zdravlja i regulacije proizvoda poput elektronskih cigareta.
Prof. Sanja Musić Milanović, vodeća javnozdravstvena stručnjakinja i arhitektica Nacionalnog programa Živjeti zdravo, poručila je da je krajnje vrijeme da zdravlje postane strateški prioritet svih sektora a ne isključivo zdravstvene politike. “Zdravlje mora biti nulta točka svih politika, ugrađeno u svaki strateški dokument. Ne možemo govoriti o održivom društvu ako zdravlje nije njegov temelj”, istaknula je prof. Musić Milanović. Pozicija “prve dame” omogućuje joj veći doseg i priliku za umrežavanje. – Kroz summit supružnika europskih čelnika o debljini u Zagrebu uspjeli smo donijeti Zagrebačku deklaraciju – dokument koji bi trebao postati temelj prevencije debljine djece u cijeloj EU i šire – kazala je. Donositelje odluka pozvala je na konkretne korake: „Ako mi ne osnujemo Europski centar za prevenciju debljine kod djece, osnovat će ga netko drugi. Imamo znanje, partnere i prepoznatljivost – na potezu smo.“
Na panelu „Prevencija kao nova norma“, dr. Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva istaknula je konkretne pomake u ranom otkrivanju kardiovaskularnih rizika: „Hrvatska je među prvima u Europi uvela probir na loši kolesterol pri upisu u školu, a sada želimo tu dijagnostiku učiniti dostupnom i u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite te u primarnim laboratorijima, kako bismo obuhvatili što širi krug građana.“
Naglasila je važnost jasnijeg komuniciranja javnosti o posljedicama dugotrajnog izlaganja kolesterolu i potencijal prevencije ozbiljnih bolesti već od najranije dobi. - Sudjelovali smo u kreiranju europskog plana za kardiovaskularno zdravlje, čekamo da se donese kako bismo donijeli i nacionalni plan koji uključuje cijele obitelji kroz rano otkrivanje nasljednih rizika - rekla je dr. Portolan Pajić.
Prim, Verica Kralj iz HZJZ-a podsjetila je na vrijednost dosljedne edukacije i organiziranog probira. -Završili smo osmi ciklus ranog otkrivanja raka dojke s odazivom od 70%, čime smo smrtnost smanjili za 25–30%. Na početku nismo imali tako dobar odaziv, ali ključ uspjeha je dosljedan rad i informiranje javnosti - rekla je prim. Kralj.
Govoreći o izazovima na koje treba odgovoriti, navela je blagi pad interesa za cijepljenje, posebno među odraslima, te značajne regionalne razlike. Diane Thomson, senior direktorica za globalnu politiku i javne poslove u Pfizeru, istaknula je golem potencijal cjepiva kao alata javnog zdravstva. - Za svaki euro uložen u cijepljenje, povrat za društvo može biti čak 40 eura, pokazuju istraživanja. Prevencija se ne isplati samo zdravstveno, ona se isplati i ekonomski. - kazala je Thomson i navela primjer iz UK-a, gdje su respiratorne bolesti značajno utjecale na ekonomsku aktivnost .
Olgica Velkovski Škopić iz Hrvatske ljekarničke komore istaknula je ulogu ljekarni u dostupnosti i povjerenju. -Pacijenti dvaput mjesečno dolaze u ljekarne, kod obiteljskog liječnika idu svaka dva mjeseca. To nas stavlja u poziciju da budemo prvi kontakt u sustavu - rekla je te dodala da su programi poput cijepljenja protiv gripe u ljekarnama pokazali veliku učinkovitost.. - Zaposlena osoba cijepila bi se kod nas u pet minuta, bez čekanja i bez stresa, dok bi u zdravstvenom sustavu možda morala čekati i pola dana - navela je. Sudionici potonjeg panela zaključili su kako prevencija ne smije biti dodatak sustavu, već njegov temelj. Mora biti politički vidljiva, fiskalno prepoznata i institucionalno održiva – kroz cijeli životni vijek.
Otvori KEKS Pay
Da! Najgluplje moguće je ponavljanje pretraga koje su već obavljene i koje je pacijent platio. Ako ne vjeruju privatnim liječnicima, zašto im daju licence?!