Nakon što su u ljeto 2021. države jugoistočne Europe ublažile granične kontrole uvedene u proljeće 2020. zbog pandemije, ponovo se povećava broj migranata na takozvanoj Balkanskoj ruti.
Za razliku od 2015. Mađarska više nije zemlja preko koje ljudi iz ratom i krizama pogođenih zemalja pokušavaju ući u ujedinjenu Europu. Danas sve više ljudi pokušava preko Hrvatske doći do bogatog sjevera i zapada Europe. To je objavila Agencija za nadzor vanjskih granica EU-a Frontex u svom godišnjem izvještaju za 2020. godinu u srpnju ove godine.
Prema izvještaju Frontexa, najveći broj migranta na zapadno-balkanskoj ruti od njih 635.000 otpada na ljude iz Sirije, Afganistana i Iraka. Sadašnje povećanje broja migranata rezultat je zastoja do kojeg je došlo zbog pooštrenih kontrola na graničnim prijelazima 2020., stoji u izvještaju. Mnogi se pokušavaju najkraćim mogućim putem domoći teritorija EU-a, jer strahuju da će zbog rastućeg broja zaraženih koronavirusom na jesen ponovo biti strože kontrole.
No ne zna se pouzdano koliko ljudi trenutno ilegalno iz Srbije prelazi preko Drine u BiH, sa ciljem da dođu do Hrvatske. Srbijanske vlasti polaze od toga da se trenutno na teritoriju Srbije nalazi oko 5.000 migranata. Ono što je sigurno jest to da ti ljudi na svom putu do vanjskih granica EU-a prolaze kroz područja na kojima se još uvijek nalazi veliki broj mina zaostalih iz zadnjih ratova (1991.-1995.).
Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (Bosnia-Herzegowina Mine Action Centre – BHMac), odgovoran je za sve aktivnosti koje se tiču mina i njihovog čišćenja: od evidentiranja u bazi podataka preko obilježavanja opasnih teritorija, organiziranja uklanjanja do izdavanja certifikata kojima se potvrđuje da je neko područje očišćeno od mina.
„Za sada nema žrtava među migrantima“
„Bogu hvala kod nas do sada nije bilo žrtava", kaže Svjetlana Luledžija, glasnogovornica BHMac za DW. Njezina organizacija, koja je podređena Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine, informirana je u proljeće da se u blizini Tuzle navodno nalazi veći broj migranata, koji su prethodno zbog niskog vodostaja uspjeli prijeći Drinu.
„Oko Tuzle su tokom rata vođene borbe, zbog toga ima toliko mina", objašnjava Svjetlana Luledžija. „Iako policija daje sve od sebe, često ne uspijeva stupiti u kontakt s ljudima, jer se kreću najčešće noću i izvan naseljenih mjesta, zbog straha od policije. A upravo tamo je zbog mina najopasnije."
180.000 neeksplodiranih mina
Pored malobrojnih minskih polja zaostalih još iz Drugog svjetskog rata, sve mine datiraju iz rata u BiH devedesetih godina. Postavljale su ih tadašnje zaraćene strane. „Polazimo od toga da u Bosni i Hercegovini još ima oko 180.000 neeksplodiranih mina“, kaže Svjetlana Luledžija.
„Od 1996. pronađeno je i uklonjeno više od 136.000 mina. Nalaze se u 118 od ukupno 145 okruga.“
Od kraja rata u BiH u eksplozijama mina ranjeno je 1.765 osoba, 617 njih smrtno, dodaje glasnogovornica BHMac-a. S obzirom da BHMac konstantno obnavlja oznake minskih polja, posljednjih godina je rjeđe dolazilo do nesretnih slučajeva. „U posljednje dvije godine nijedna osoba nije ranjena ili smrtno stradala od mina.“
Sva minska polja su obilježena
Luledžija naglašava da su obilježena sva područja na kojima su postavljene mine.
„Odgovarajući znakovi upozorenja postavljeni su posvuda duž staza na vidljivim mjestima. Ali, kao što sam rekla, migranti se kreću noću i lako se može dogoditi da, bez da primijete, uđu u minska polja."
Sanela Lepirica je terenska koordinatorica Crvenog križa u Ključu u zapadnoj Bosni. „Ovdje policija redovito zaustavlja autobuse, izvodi iz njih migrante, koji su na putu prema zapadnoj Europi i predaje ih našim timovima", kaže Lepirica za DW.
„Mi se onda brinemo o ljudima, dajemo im hranu i piće, informiramo ih o opasnostima od mina i onda oni odlaze dalje prema Bihaću i Velikoj Kladuši prema granici s Hrvatskom."
Jedna žrtva u Hrvatskoj
Tim Crvenog križa Sanele Lepirice stacioniran je točno na entitetskoj granici, nekadašnjoj liniji bojišnice iz devedesetih.
„I ovdje na periferiji grada i na putu u pravcu hrvatske granice leže mine, jer su se tamo tada vodile borbe", objašnjava.
„Dakle, ovaj put predstavlja veliku opasnost. Ako nam kažu da žele ići kroz šumu upozoravamo ih. Također stalno slušamo o nesrećama, kao u proljeće kada je jedna grupa Afganistanaca upala u minsko polje na hrvatskoj strani granice."
Jedna skupina migranata je 4. ožujka ove godine u Hrvatskoj upala u minsko polje. Ministarstvo unutarnjih poslova u Zagrebu je priopćilo da je tom prilikom eksplodirala jedna mina. Smrtno je stradao jedan muškarac, dok su još četiri osobe ranjene, neke od njih teško. Narednog dana je spasilački tim hrvatskog Centra za uklanjanje mina uspio izvesti devet ljudi iz minskog polja, u koje su pobjegli nakon eksplozije i ne sluteći u kakvoj se opasnosti nalaze.
Teško dostupna područja
„Tek nakon rata smo saznali da je minirano planinsko, teško pristupačno područje ispresijecano potocima i rijekama“, kaže za DW Nikša Bogdanić, direktor Hrvatskog centra za razminiranje. „Odmah po oslobađanju područja koja su okupirale srpske paravojne formacije prvo smo se pobrinuli za stambena područja i poljoprivredna dobra. Da bismo to učinili morali smo obnoviti kompletnu infrastrukturu: puteve, električne mreže… To je bilo najhitnije da se ljudima omogući povratak u njihova sela i kuće“.
Kasnije je Hrvatski centar za razminiranje angažirao bivše pripadnike neprijateljskih vojnih snaga koji su timove za uklanjanje mina vodili na odgovarajuća područja kako bi im pokazali gdje su tamošnja minska polja. U međuvremenu su označena sva minska polja, a stalno se provjerava nalaze li se tamo i dalje odgovarajuća upozorenja i znakovi. „Do 2026. želimo u potpunosti od mina očistiti pogranično područje“, kaže Bogdanić.
Do tada su sve informacije o temi mina javno dostupne. Hrvatski centar za razminiranje od 2009. ima i internetsku stranicu koja se mjesečno aktualizira. Ondje se nalaze sve karte tako da svatko tko koristi elektronske medije može vidjeti gdje se nalaze opasna područja.
„Ako stranica ponekad nije dostupna, razlog za to je server koji je oštećen u potresu u siječnju ove godine“, dodaje Bogdanić.
Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini izradio je i aplikaciju „BH Mine Suspected Areas". Tamo su unijeta sva minska polja u zemlji na temelju „Open Street Maps". Aplikacija funkcionira slično kao Googleova karta i može se besplatno skinuti za oba operativna sustava.
VIDEO Pronašli su muškarca koji je sjekirom napao susjedu (78) u Vrbovcu
Odlicna ideja. Iskoristiti muslimanske teroriste za ciscenje minskih polja pa prezivjele pohapsiti i vratiti u bosnu. I opet, i opet....