Kad su svjetske novine pisale da su pri njezinu rođenju "asistirali bogovi", malo tko je mogao slutiti da će krhka djevojčica iz Broda na Savi postati jedna od tri najbolje balerine svog vremena. Danas, 110 godina nakon rođenja, grad joj uzvraća – velikom izložbom koja otkriva kako je Mia Čorak Slavenska osvojila svijet.
Uspon baletne dive
U Muzeju brodskog Posavlja otvorena je izložba "Ljubav i aplauz", posvećena prvoj hrvatskoj primabalerini, rođenoj 20. veljače 1916. u tadašnjem Brodu na Savi. Riječ je o ekskluzivnoj zbirci fotografija, pisama, plakata, medalja i osobnih predmeta koje je muzeju darovala njezina kći Maria Ramas, trajno ih vraćajući u grad u kojem je sve počelo. Izložba ostaje otvorena do svibnja, a već sada izaziva snažne emocije i ponos Brođana.
Rođena kao nedonošče, zbog krhkog zdravlja upisana je na balet s četiri godine – i već tada pokazala izniman talent. Nakon školovanja u Zagrebu i Beču, sa samo 12 godina postaje solistica, a s 18 i najmlađa primabalerina zagrebačkog baleta. Bio je to presedan u domaćoj kazališnoj povijesti. Godine 1936. osvaja prvu nagradu na Plesnoj olimpijadi u Berlinu, gdje svom prezimenu dodaje Slavenska. Uslijedili su angažmani u Parizu, Monte Carlu i svjetska turneja koja završava u SAD-u 1941. Ondje ostaje, gradeći karijeru na najprestižnijim pozornicama, uključujući i Metropolitan Operu. Kritičari su je uspoređivali s Annom Pavlovom, nazivajući je "remek-djelom ljudske mehanike" i "čistom zvijezdom na začaranom nebu plesa".
Plesala je "Čudesnu pticu" Igora Stravinskog u suradnji sa samim skladateljem, briljirala u "Labuđem jezeru", a okušala se i na filmu, čime je, kako ističe plesna publicistkinja Maja Đurinović, prerasla u pravu divu. – Mia uspjela od Broda do Los Angelesa doći u uzlaznoj putanji. Bila je zvijezda koja je potvrdila svoj status i izvan domovine – rekla je Đurinović.
Izložbeni prostor donosi i niz detalja koji otkrivaju Mijinu osobnost iza pozornice – njezinu samozatajnost, disciplinu i gotovo asketsku predanost radu. Među predmetima su programske knjižice s njezinim bilješkama, privatna pisma u kojima promišlja umjetnost i sumnje koje su pratile svaku veliku premijeru, kao i fotografije na kojima se vidi transformacija djevojke iz Broda u svjetsku divu prepoznatljive crvene kose i snažne scenske prisutnosti. Upravo ta kombinacija krhkosti i čelične volje obilježila je njezin profesionalni put.
Poseban dio postava posvećen je njezinoj odluci da ostane u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom ratnih godina – potezu koji je odredio njezinu sudbinu, ali i otvorio vrata međunarodnoj afirmaciji. Izložba tako ne govori samo o uspjesima, nego i o hrabrosti izbora, o cijeni odlaska i o umjetnici koja je vlastitim radom nadrasla granice jezika, politike i vremena.
Povratak kroz uspomene
Autorica izložbe Uršula Bešlić naglašava kako postav nije stroga kronologija, nego "plesno putovanje" kroz djetinjstvo, gradove i pozornice. – Vratila se u Brod sa svojim uspomenama – ističe, podsjećajući da se Mia gradu vraćala u mislima, iako ga nakon odlaska više nije posjetila. Ravnatelj muzeja Hrvoje Špicer simbolično je usporedio Miju i Ivanu Brlić-Mažuranić s dvjema karijatidama koje nose kulturni identitet Broda. Posebno je ponosan na originalna pisma, rukopise i plakate koje je s povjerenjem darovala Maria Ramas.
– Nažalost, Maria ovom prigodom nije mogla doći u Slavonski Brod, ali obećala je doći na proljeće kako bi vidjela što smo priredili u čast njezine majke – rekao je Špicer. Na otvorenju je govorila i državna tajnica Dražena Vrselja, naglasivši kako je upravo iz Slavonskog Broda potekla umjetnica koja je plesala u Metropolitanu i pokazala da vrhunska umjetnost nije samo dar nego i rezultat upornosti, rada i hrabrosti.
Nakon završetka aktivne karijere Mia se posvetila pedagogiji – otvorila je studio u New Yorku i predavala na Kalifornijskom sveučilištu, oblikujući generacije plesača sve do mirovine. Preminula je 2002. u Los Angelesu, ali njezino ime ostaje zapisano u svjetskim baletnim enciklopedijama. Izložba "Ljubav i aplauz" stoga nije samo hommage jednoj umjetnici. Ona je podsjetnik da je iz malog slavonskog grada krenula žena koja je osvojila svjetski baletni tron – i zauvijek promijenila percepciju hrvatske plesne umjetnosti.
Otvori KEKS Pay
