Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
NA MEĐUNARODNOM FORUMU „VERSO SUD“ SUDJELOVAO PREDSJEDNIK UPRAVE PBZ-A DINKO LUCIĆ

Mediteran je moguća globalna geoekonomska oaza u kojoj Italija i Hrvatska mogu igrati značajnu ulogu

Verso Sud
Foto: Verso Sud Forum
1/2
25.05.2023.
u 15:32

Mediteranske zemlje, uključujući Italiju i Hrvatsku u novom geoekonomskom okviru koji se stvara, mogu odigrati odlučujuću ulogu u budućim razvojnim ciljevima ove makroregije, a potencijalnim problemima mogu se suprotstaviti jedino zajedničkim naporima te kao homogena cjelina.

U talijanskom je Sorrentu održan drugi međunarodni forum, 'Verso Sud' ('Prema jugu') - 'Europska strategija za novu geopolitičku, gospodarsku i društveno-kulturnu sezonu na Mediteranu', u organizaciji Europskog doma – Ambrosetti, koji uz južnu Italiju okuplja predstavnike i delegacije iz 19 'Verso Sud' zamišljen je kao platforma koja će uključivati dijalog s menadžerima i poduzetnicima budućnosti, a cilj je promicanje nove perspektive i promjene paradigme za Italiju, europske južne regije i država na dvjema obalama Sredozemlja. Cilj je nastaviti i ojačati izgradnju Juga i prostora Mediterana koji, nadilazeći nevoljkost i predrasude, može sve više postati protagonist u suočavanju s nacionalnim i europskim izazovima, pridonoseći jačanju ključne uloge Italije u razvoju cijele mediteranske makroregije, odnosno zemalja euro-mediteranskog područja. Forum je tako okupio ključne osobe iz regije, vladine dužnosnike i vodeće ljude najutjecajnijih gospodarskih subjekata, koji su raspravljali o problemima i rješenjima potrebnim za ekonomski iskorak. Tako su u radu Foruma sudjelovali talijanski potpredsjednik Vlade Matteo Salvini te ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, generalni konzul SAD u Italiji Tracy E. Roberts-Pounds, povjerenik Europske unije za poljoprivredu Janusz Wojciechowski, ministar gospodarstva i pomorstva Portugala António Costa Silva, njegov marokanski i španjolski kolega Younes Sekkouri i José Luis Escrivá Belmonte te brojni drugi.

U dijelu pod nazivom 'Mediteranski scenario' svoje viđenje situacije iznio je i Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, koji je tom prigodom naglasio važnost Mediterana kao prostora na kojem je započela globalizacija.

'Važnost ovog Foruma očituje se u rečenici poznatog filozofa Hegela „Mediteran je kolijevka civilizacija“. To je uistinu tako jer su ovdje začete sve glavne religije, ovo je mjesto gdje je globalizacija započela s Aleksandrom Velikim, zatim usponom Rimskog carstva, potom Osmanskog carstva pa do Venecije. Po uzoru na prošlost, ovo i dalje ostaje iznimno važna regija za današnje čovječanstvo i moderno društvo. Mi kao predstavnici ovih država, Hrvatske i južnog dijela Italije, imamo mnogo zajedničkih interesa te moramo ojačati našu suradnju za bolju budućnost. Jedan od glavnih problema naših država je i depopulacija, stoga moramo uložiti dodatne napore kako bismo unaprijedili ekonomsko blagostanje našeg stanovništva i poboljšali privlačnost regije kroz razne aktivnosti i blisku suradnju u području infrastrukture, zelene tehnologije, a posebno „plave ekonomije“. Hrvatska i Italija imaju puno toga zajedničkog – sličnu kulturu, težnje, ali i probleme. Stoga moramo bolje surađivati kako bismo bili još uspješniji. Danas smo zajedno dio EU-a, Eurozone i Schengena, stoga imamo puno prilika i prigoda za napredak i u idućem investicijskom ciklusu koje će podupirati Unija putem poticaja kroz programe oporavka i otpornosti. Zajedno možemo ostvariti značajne uspjehe za dobrobit našeg stanovništva.', zaključio je Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb.

Foto: Verso Sud Forum

Strateška važnost mediteranskog područja, koje spaja Europu, Afriku i Aziju, neupitna je. Prostor je to na kojem se isprepliću četiri glavna geoekonomska područja, ono Europske unije, Afričkog kontinentalnog područja slobodne trgovine (AfCTA), Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) te Regionalnog sveobuhvatnog gospodarskog partnerstva (RCEP).

Istovremeno Mediteran i prostor sredozemnog mora, iako pokriva samo 1% površine svjetskih mora, čini 20% pomorskog prometa te 27% globalnih usluga kontejnerskog prijevoza. Mediteranske pak zemlje čine 9,7% svjetskog BDP-a, a zajedno imaju 550 milijuna stanovnika.

Upravo stoga, a u kontekstu velikih geopolitičkih promjena i sigurnosnih izazova koji su trenutno u tijeku, zemlje koje izlaze na Mediteran uključujući Hrvatsku i južnu Italiju mogu igrati odlučujuću ulogu u budućim razvojnim ciljevima ove makroregije, a potencijalnim problemima mogu se suprotstaviti jedino zajedničkim naporima te kao homogena cjelina.

U tom novom geoekonomskom okviru koji trenutno nastaje, južna Italija te uz nju potencijalno i Hrvatska, mogle bi postati središte mediteranskog rasta, inovacija i suradnje, pozicioniravši se kao svojevrsna kontinentalna platforma koja spaja Europu, Aziju i Afriku.

I ove je godine događaj ugostio vodeće predstavnike vlade i institucija te talijanskih i tvrtki iz više od dvadeset zemalja šireg mediteranskog područja. Tijekom dva dana raspravljalo se o umrežavanju za nove inicijative i konkretnim prijedlozima za promicanje strateškog razvoja te rasta južne Italije i mediteranskih zemljama.

Predstavljen je i Indeks održivog razvoja Mediterana (MSDI), inovativni alat praćenja koji je jedinstven i sveobuhvatan za pozicioniranje zemalja unutar navedenog prostora. MSDI Indeks rezultat je analize koja uzima u obzir 24 ključna pokazatelja uspješnosti (KPI), za ukupno više od 15 600 anketiranih podataka, agregiranih u četiri domene analize, ekonomsku, financijsku, inovacijsku, te kulturu i društvo. Ključni indeksirani pokazatelji odnose se i povezani su s ciljevima održivog razvoja definiranim od strane Ujedinjenih naroda (SDG).

Temeljem tog indexa, Hrvatska je zauzela visoko 8 mjesto među dvadeset država, pri čemu ne zaostaje puno za vodećim zemljama poput Španjolske, Italije, Izraela, Portugala, Slovenije ili Grčke.

Istodobno je tijekom Foruma predstavljeno i novo izdanje 'Bijele knjige' koja stvara paradigmu i razvojnu agendu, te čiji je fokus upravo pozicioniranje i novo središnje mjesto, odnosno međunarodna uloga južne Italije i proširenog Mediterana kao ključne makroregije za globalnu relevantnost te glavne geoekonomske i društvene izazove.

Temeljem dubinske socio-ekonomske analize, novo izdanje Bijele knjige identificira glavni razvojni potencijal za južnu Italiju i u vezi s mediteranskim zemljama, kako bi se predložio strateški smjer koji može pomoći u tumačenju i rješavanju glavnih izazova i problema, koji će sada i u budućnosti uključiti Italiju i cijelu Europu.

Definirana četiri strateška opskrbna lanca za rast južne Italije kao središta puta prema mediteranskom rastu i suradnji, a u čemu se bez problema može prepoznati upravo i Hrvatska jesu, energetski sektor, pomorsko gospodarstvo, proizvodno industrijska specijalizacija u novim globalnim lancima vrijednosti te naravno turistički sektor kao katalizator daljnjeg regionalnog rasta.

Jasno je kako Mediteran, južna Italija pa time ni Hrvatska godinama naslijeđene probleme ne mogu riješiti zamahom čarobnog štapića. Potrebno je poboljšati potencijal cijelog mediteranskog područja, desezonalizirajući tokove i stvarajući održivu turističku industriju, potičući ulaganja i partnerstva s nacionalnim i međunarodnim igračima.

Upravo unutar mediteranskog konteksta sa jasnom strategijom, usmjerenom na glavne izazove našeg vremena, zelenu i digitalnu tranziciju, ali i demografiju i teritorijalnu koheziju, ekonomski i gospodarski rast u koji su uključeni svi, vlada, poslovni, socijalni partneri, neće izostati. Pritom neosporno jačaju i uloge svih mediteranskih država u novom geopolitičkim kontekstu.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije