To što je Marko Perković Thompson u svega šest sati rasprodao čak 130.000 karata za svoj koncert na zagrebačkom Hipodromu ovog je vikenda bila glavna vijest, s obzirom na to da je time doslovno srušio rekord prodaje tolikog broja ulaznice u tako kratkom vremenu. Nesumnjivo je da je interes za koncert ovog glazbenika i veći, što zna i Thompsonov tim, pa su već najavili želju za održavanjem drugog koncerta na istome mjestu, dan nakon rasprodanog, dakle, 6. srpnja, no, kažu, čekaju odgovor Grada Zagreba.
Image čuvara vrijednosti
– Koji bi bio moj komentar? Rekao sam već da Thompson nije moj glazbeni izbor ni moj osobni, politički izbor – rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba upitan nedavno da komentira toliki interes za prvi Thompsonov koncert. Dodao je da na koncertu sigurno neće biti, ali je naglasio da nije za zabrane koncerata, zbog čega je Thompson dobio dozvolu za prvi nastup na Hipodromu. U iščekivanju raspleta vezanog uz drugi datum, ne sumnjamo da će rasprodani koncert na Hipodromu slušati njegovi fanovi iz Hrvatske i inozemstva, iako su njegova gostovanja često predmet polemika, pa i kod nedavnog dočeka rukometaša, a ovih su mu dana izmakle i nagrade kolega na dodjeli Porina. Što u glazbenom opusu i stavovima izvođača iz Čavoglava odbija, a što privlači publiku i javnost. Komunikacijski stručnjak Petar Tanta o fenomenu Thompson kaže da, kada pričamo o Marku Perkoviću Thompsonu, zadnjih 20 godina nisu se vodile polemike o glazbenom ukusu već isključivo o stavovima koji su uz manje ili više aktualnosti ostali isti.
– Koncert na Hipodromu imao je svoju uvertiru, prvo od dočeka nogometaš 2018. Kada je isključen mikrofon, pa ulazak u mainstream s dočekom rukometaša 2025. koji su dodatno popularizirali hit “Ako ne znaš što je bilo”. Pjesmu koja u svom kodu ima klasični Thompsonovski moment Domovinskog rata ispričan kroz vrijeme nekim novim generacijama ugrađujući im tako domoljubni element koji je iščeznuo u nedostatku nove ikonografije. Nadalje, nedavno svojevrsno testiranje aktualne gradske vlasti oko ustupanja Hipodroma (mi smo predali papire sada je red na njima) odlično je poslužilo u dodatnoj organskoj vidljivosti koncerta, ali i klasičnoj podjeli mi ili oni, lijevo ili desno. Thompson i dalje neumorno gradi image čuvara vrijednosti Domovinskog rata i svih emocija pozitivnih i negativnih koji su iz njega proizašle. Upravo se građani s tim mogu poistovjetiti i zato je prodano rekordno puno karata, i zato će ovaj koncert vrlo vjerojatno postaviti nove rekorde domaće glazbene industrije – smatra Tanta. I komunikologinja Marijana Grbeša Zenzerović smatra da je riječ o nesumnjivo višeslojnom kulturno-političkom fenomenu.
– Zašto tolika euforija? Prvo, u teoriji javnog mnijenja postoji nešto sto se zove ‘percipirano javno mnijenje’, što bi bilo raspoloženje javnosti kakvim ga percipiraju mediji ili analitičari, a koje često uopće ne odgovara stvarnosti. To je jedno moguće tumačenje ‘šoka i nevjerice’ zbog velikog interesa za Thompsonov koncert. Drugo, kontroverza i zabrane koje se vežu uz Thompsona sigurno doprinose snazi njegova brenda, baš kao i činjenica da čovjek gotovo uopće nije prisutan u javnosti, a buzz oko njegove glazbe ne jenjava. Treće, patriotska – namjerno neću kazati nacionalna – euforija nije nam strana. Pokazali smo to na različitim primjerima, od nogometa do Baby Lasagne. Četvrto, dio ljudi doživljava nepravednim što ih se etiketira ustašama ili nacionalistima zato što slušaju Thompsona ili im se sviđaju neke njegove pjesme – e pa baš u inat. Cijela priča s Porinom raspirila je upravo ovu dimenziju. Uvjerena sam da Aleksandra Prijović i Thompson imaju dijelom istu publiku. Na kraju, Thompson je etno pjevač koji zbog specifične estetike (mačevi, krune, križevi) ima sljedbu i izvan Hrvatske. Drugim riječima, neki jednostavno vole njegovu glazbu i kompletan performans – kaže Grbeša Zenzerović.
Iskorištava domoljublje
Dragan Bagić, pak, smatra da u Hrvatskoj u proteklih 35 godina nije izgrađen ni jedan kolektivni identitet i ni jedna kolektivna emocija osim domoljublja. – Izuzetak je samo još regionalni dalmatinski identitet građen oko Hajduka, a koji je uklopljen u domoljublje. Imamo još istarski regionalni identitet, koji je najprije bio u koliziji s nacionalnim, a danas su kompatibilni. Svi su drugi identiteti individualni ili na razini mikro grupa pa stoga nisu jasno vidljivi u javnom prostoru. Thompson je ostao jedan od rijetkih aktera koji eksploatira i reinventira te domoljubne emocije. Gotovo da ima monopol na to, ako se izuzmu neki desni političari, koji su u kreativnom smislu posve inferiorni. Ljudi trebaju kolektivne identitete i zajedničke emocije. Domoljublje u tom smislu u Hrvatskoj nema konkurenciju, a Thompson nema konkurenciju u kreativnom iskorištavanju domoljublja; sport mobilizira te emocije, ali ih kreativno ne obrađuje. Tako da je uspjeh ovog koncerta naprosto neminovan – smatra Bagić.
- Thompsona ne možemo promatrati samo kao pjevača, već i kao društveni fenomen. Prodati 130.000 karata u nekoliko sati i srušiti sve povijesne rekorde kada govorimo o koncertima u Hrvatskoj, bilo domaćih, bilo stranih izvođača, zaista je ostvarenje treba staviti u kontekst i promatrati kao fenomen. Očito je da je domoljubna tematika još uvijek ukorijenjena u društvu, a posebno među mladima što je ovdje važno naglasiti. Mlađa publika prihvatila je ovaj narativ temeljen prije svega na ljubavi prema domovini i to treba poštovati. Zapravo, mišljenje publike i ono što publika traži jedino je relevantno, i to vrijedi za sve izvođače pa tako i za Thompsona. Također, podršku Thompsonu možemo promatrati i kao svojevrstan inat protiv zabrana njegovih nastupa, protiv optužbi o nacionalizmu i ustaštvu koje su se uz njega vezale - smatra Ankica Mamić.
Otvori KEKS Pay
U cijelom svijetu domoljublje ima pozitivnu konotaciju osim u Hrvatskoj.