Izjavom o "sigurnosnom jamstvu Rusiji", francuski predsjednik Macron probudio je diplomatske duhove i na Zapadu i na Istoku. Na isteku 10. mjeseca ratovanja prvi put jedan zapadni državnik u ratnu križaljku uvodi i interes zemlje koja je rat izazvala. Dosad se govorilo samo o pravima napadnute zemlje da obrani i oslobodi svoj teritorij, sasvim legitimno u okolnostima brutalne ruske agresije. Između agresora i žrtve, demokratski Zapad stao je na stranu žrtve, što i nije činio u svim takvim prilikama. Putina je izolirao, koliko je mogao, i pružio Ukrajini pomoć kakvu nikad nije uživala nijedna zemlja, čak ni kad bi napad bio brutalniji.
Prvo, Rusija je podivljala, isto kao i Srbija prije 32 godine. Drugo, Ukrajina ne može i da izvršna vlast hoće, jamčiti više sigurnost ruskom stanovništvu i dijelu ukrajinskog koje je stalo na stranu Rusije u ratu. Treće, Putin je proveo "referendum i priključenje" okupiranih dijelova Ukrajine. To bi značilo da poništava aneksiju, stvar nakon ogromnog razaranja vraća na start i sebi potpisuje smrtnu presudu. Prijedlog je unaprijed osuđen na propast.