– Izgubila sam svaku nadu da ću dobiti svoju ušteđevinu. Ma, je li to sigurno da ću je dobiti? Nitko me još nije obavijestio o tome, nisam dobila ni dinara od Ljubljanske banke. Moj muž je umro 1995. od tuge i jada jer smo ostali bez svega. Danas živim od 140 eura mirovine. Znate što, to vam je velika sramota i bruka. Tko je lopove primio u Europsku uniju, a nisu ljudima vratili novce. Nisu ih ni trebali primiti u EU dok ljudima ne vrate ono što su dužni. Ali nema vam pravde na svijetu – kazala nam je Milka Arsenijević (70), zatečena viješću koju smo joj prenijeli da je dobila pravomoćnu presudu protiv Ljubljanske banke, koja joj mora vratiti ušteđevinu.
Ušteđevina iz Švicarske
Zagrebački Županijski sud nedavno je potvrdio prvostupanjsku presudu sutkinje Jesenke Šojat po kojoj Ljubljanska banka mora Milki Arsenijević isplatiti 100.034 švicarska franka s kamatama, koje je oročila davne 1977., te 657 CHF s druge štedne knjižice. Ljubljanska banka mora joj isplatiti i 49.200 kuna sudskih troškova. Koliko je poznato, ovo je prva pravomoćna presuda donesena u zagrebačkoj Palači pravde u slučaju štediša koji su tužbama izravno od Ljubljanske banke tražili svoj novac.
Ukupna štednja naših građana je, kako je svojedobno rečeno iz HNB-a, iznosila oko 420 milijuna eura, a RH je u svoj javni dug preuzela 260 milijuna eura, dok je dio od 130.000 štediša izravno tražio preostalu štednju. Među tim štedišama je i Arsenijević, a u sporu ju je zastupao odvjetnik Milivoj Žugić. Arsenijević je porijeklom iz Đakova, a s mužem je 60-ih godina otišla raditi u Švicarsku. Ušteđevinu je 1977. oročila u Ljubljanskoj banci, a 1985. imala je na računu 100.034 franka. Ugovor o oročenoj štednji otkazala je 2007. Osamdesetih je otišla živjeti s mužem u Staru Pazovu u Srbiji, odakle joj je muž.
Izvan Ugovora o sukcesiji
Inače, sutkinja Šojat je u prvostupanjskoj presudi obrazložila da se na ovaj slučaj ne primjenjuje Ugovor o pitanjima sukcesije jer ni Arsenijević ni Ljubljanska banka nisu sljednice bivše SFRJ, nego su to samo države članice. Suglasnost država sljednica SFRJ da će o spornim pitanjima pregovarati nije od utjecaja na Ljubljansku banku da ispuni svoju obvezu prema Arsenijević, navela je sutkinja. Također, Zakon o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug RH ne primjenjuje se na ovaj spor. No, Ljubljanska banka uložila je reviziju na presudu Vrhovnom sudu, koja ne odgađa pravomoćnost presude.
Što se tiče sporova o prenesenoj deviznoj štednji koje vode PBZ i ZABA protiv Ljubljanske banke u svoje ime, a za račun RH, u nekim sporovima donesene su prvostupanjske presude protiv Ljubljanske banke.
bravo! sramotno kako se deseteljećima ponašaju slovenske banke prema neslovenskim štedišama!