Naslovnica Vijesti Hrvatska

Lovac na stršljene: Nikad ih nije bilo toliko, ovo su ljeto eksplodirali

Kad me boli kralježnica, sam se izbodem pčelama jer je pčelinji otrov zdrav. Izađe ona na let, ulovim je za krila, prinesem je gdje me boli. I kada me ubode, popusti bol
03. rujna 2018. u 10:32 18 komentara 17705 prikaza
Stipica Čičak uništava gnijezda stršljena
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/9

Dok korača prema tri metra visokoj lovačkoj čeki u Sarvašu nadomak Osijeka, Stipica Čičak gleda opasnosti ravno u oči. Pred njim su na stotine potencijalnih ubojica, a jedino mu je oružje – sprej. Štite ga tek pčelarski kombinezon i pčelarska mrežica na glavi. U kutu drvene čeke nemaleno je gnijezdo stršljena. Sam je, kao inače kada kreće u akciju – tko god ga zove upomoć, pobjegne čim se Stipica zaputi prema stršljenjaku.

Gnijezdo stršljenova Jezivo Stršljenovi u autu sagradili golemo gnijezdo, pogledajte kako su 'deložirani'

– Tko se ne bi plašio stršljena? – razumije ih ovaj 54-godišnji pčelar.

Penje se na čeku i “ispucava” otrovnu maglicu iz spreja prema njima. Kao u filmu, kukci padaju na tlo jedan za drugim. No, Stipičin posao daleko je od jednog ili dva pritiska na sprej. Na intervenciji u Sarvašu zadržao se – dva sata.

[video: 26518 / ]

– Čekam stršljene koji su iz gnijezda izašli po hranu, da se vrate ličinkama, kako bih ih što više poprskao – opisuje on. Posao je, često, potpuno okončan tek sutradan, a onda je i sigurno uzeti, primjerice, štap ili motiku pa skinuti gnijezdo. Metar nam je kasnije pokazao s kime je imao posla – jedinke su bile duge oko tri centimetra.

stršljen Prevezena u bolnicu Roj stršljenova napao stariju ženu, izboli je po rukama i glavi

Ne ubijati pod svaku cijenu

Zbog najezde stršljena u Slavoniji, reagirati je morao i Grad Osijek. Angažirali su, tako, pčelarsku Udrugu Radilica, čiji je član i Stipica Čičak. Zadatak im je, na poziv iz Grada, spašavati javne ustanove, primjerice vrtiće ili škole, od tih kukaca čiji ubod potencijalno može biti čak i smrtonosan. Podsjetimo, 56-godišnjak u Pokupskom preminuo je u srpnju od uboda stršljena u voćnjaku. U požeškoj bolnici od polovice srpnja do polovice kolovoza primali su dnevno po tri-četiri pacijenta koji su doživjeli bliski susret s tim kukcem. Stršljeni, naravno, mogu biti i korisni jer u prirodi drže pod kontrolom broj insekata štetočina. Čak su i zaštićena vrsta u pojedinim europskim zemljama pa ih se, stoga, ne bi trebalo ubijati pod svaku cijenu.

Stipica Čičak uništava gnijezda stršljena
1 / 10
Stipica Čičak uništava gnijezda stršljena

– Nikada ih nije bilo toliko, pojavljivali su se sporadično, a ovoga su ljeta doslovce eksplodirali! Nešto im je u prirodi, očito, pogodovalo – govori Čičak.

On je voditelj interventne ekipe za hvatanje rojeva pčela po Osijeku i okolici. Prva je to takva ekipa u Hrvatskoj, osnovana prije 15-ak godina. Idejni joj je začetnik bio poznati osječki pčelar Milan Kramer koji je, nažalost, u ožujku izgubio život u prometnoj nesreći. Kolege su, pak, nastavile njegov rad. Upravo se njima, stoga, obratio Grad Osijek kada je uočio ekspanziju stršljena.

Stršljen Tragedija kod Pokupskog Muškarac (56) preminuo nakon uboda stršljena

Desetak je puta na njihov poziv Stipica uništavao gnijezda ove sezone. U Osijeku, kao nigdje u Hrvatskoj, ne postoje osobe specijalizirane za uklanjanje stršljena pa je sve, naime, spalo na pčelare i njihovu dobru volju. Interes pčelara tu je, pak, jasan – stršljeni su prijetnja njihovim košnicama. Kada ulete među pčele, slijedi bespoštedna borba na život i smrt – doslovce u sekundi odgrizu im glavu.

– Nevjerojatna je nadmoć stršljena nad pčelom, odnos je to kao da čovjek od 120 kilograma nasrne na dijete od dva mjesece. Nikakve šanse nemaju. Jedino su azijske pčele malo otpornije – prikazuje nam.

Europski stršljen najraširenija je vrsta stršljena. Žute je i crne boje, dug u prosjeku dva do tri i pol centimetra, izgleda poput velike ose i pripada obitelji društvenih osa. Najaktivniji je od lipnja do rujna i njegova gnijezda ne preživljavaju zimu, već nekoliko plodnih ženki prezimi u skloništu do proljeća, kada se razvijaju nove kolonije.

Najopasniji je, pak, azijski divovski stršljen koji u minuti može obezglaviti i usmrtiti 40 pčela. Dosegne i šest centimetara te je jedan od najopasnijih otrovnih kukaca. Razvije brzinu i do 60 kilometara na sat pa ne čudi zašto se i u Hrvatskoj, svako malo, širi panika od te vrste.

nevjerojatno Šokantno! Pijani Rus pojeo 2 stršljena, evo što mu se dogodilo

Nema azijskih stršljena

– Nikada u životu nisam vidio azijskog stršljena, a toplo se nadam da ga kod nas ni nema. Susrećem samo naše, “normalne” stršljene, koji nisu agresivni, osim ako se približimo gnijezdu i uznemiravamo ih. Najgore što možemo napraviti je braniti se i mahati rukama. Važno je smiriti se i sigurno nas neće ubosti – savjetuje Stipica.

Pa ipak, on je u opasnosti svaki put kad se približi gnijezdu. Nikada ga u njegove 54 godine nije ubo stršljen. Ne zna, tako, niti je li alergičan na njega – i time mu je još više “glava u torbi”.

Stršljenov je ubod načelno bezopasan, osim ako osoba nije alergična pa kod nje može izazvati anafilaksiju koja rijetko, ali ne i nemoguće – može rezultirati smrću. Kod osoba koje nisu alergične, ubod je samo jako neugodan – izaziva oteklinu, crvenilo i bolnost traje nekoliko dana. Kako nam pojašnjavaju liječnici, stršljen ima isti tip otrova kao pčela ili osa, ali je veći kukac pa mu je ubod jači i koristi više toksina. Slikovito – on je kao turbopčela ili turboosa. Može ubosti više puta, kao i osa. Pčela, pak, ubode samo jednom pa ugine. Pčelari nerijetko nose sa sobom injekciju adrenalina, baš kako bi mogli, u slučaju anafilaktičkog šoka sami reagirati.

Stršljen Brutalan napad Nije preživjela: Japanku (87) divovski stršljenovi uboli 150 puta

Sprej kojim Stipica Čičak “tamani” stršljene može kupiti svatko, u poljoprivrednim ljekarnama. Cijena mu je od 37 do 50 kuna, ovisno o veličini pakiranja. Na jedno gnijezdo naš ih “lovac na stršljene” potroši i dva do tri.

– Svatko ih može tako uništiti jer sprej ima doseg od tri metra. Doduše, na pakiranju piše pet metara, ali iz mog iskustva, najučinkovitiji je na udaljenosti do tri metra od gnijezda. Najbolje je što pri tome ne znaju odakle im dolazi opasnost, ne vide me kao opasnost. Prolete pored mene, ali me niti jedan ne napada. Zato bi to mogao odraditi svatko. No, građani se plaše stršljena pa se mnogi ne usude približavati im se – priča. Idealno je prskati stršljene, dodaje, po mraku, jer su tada najbezopasniji.

Gnijezda su im, pak, rađena od drveta i njihove sline, a grade ih najčešće u šupljem drveću u dvorištima, na tavanima, u dimnjacima, udubinama u zidovima i sličnim rupama u građevinama. Obično je promjera 30 do 40 centimetara, a dom je to za i do 5000 stršljena.

pčele ritam grada Pčelarima zabranili uklanjanje osa i stršljena, pa odustali od svega

– Struktura je to koja, naoko, djeluje izuzetno čvrsto i kompaktno, ali je zapravo lagana, kao da je od papira, pa se raspada čim ju se udari nečime. Gnijezda ne treba spaljivati jer se tako može zapaliti i kuću. Kada su stršljeni mrtvi, komotno ga se može baciti u smeće – poučava.

Ne bude ni njemu svaki put svejedno kada mu telefon zazvoni, ne zna kamo ide i što ga čeka. No, istrenirale su ga, kaže, njegove pčele, koje drži gotovo deset godina, na svom imanju u Petrijevcima nadomak Osijeka.

– U mojih je 40 košnica ukupno, po procjeni, oko 1,6 milijuna pčela jer dobra košnica može imati i 40.000 pčela. Svaki dan idem među njih i nije me strah, iako su nekad zaista agresivne, zalete se i napadaju kosilicu dok kosim travu. One su me istrenirale – smješka se naš sugovornik.

stršljen OPASNI KUKCI Ekipa za stršljene: Gdje su, na kojoj visini? To stoji 700 kuna

Nisu mu, srećom, stršljeni nikad pobili pčele, iako su u blizini, u šupi, bili svojedobno izgradili gnijezdo.

– Jedna košnica stoji 1500, njih 40 vrijedno je, dakle, 60.000 kuna. Mogu mi uništiti nešto što sam godinama stvarao, bila bi to zaista velika šteta – računa.

Ne prepušta se, stoga, sreći, već je uz košnice postavio zamke za stršljene. Da djeluju, lako se uvjeriti.

Pčele ubijaju pesticidi

– Da svi postave takve zamke, vidno bi se smanjila populacija stršljena. Upadaju u njih stršljeni, ose i velike muhe. Riječ je o boci u kojoj su pivo i šećerni sirup, odnosno šećer rastopljen u malo tople vode. Djeluje i čisto pivo, ali ono više privlači muhe. Privuče ih miris, pa ulete, a onda ne znaju izaći.

Stršljen MUTIRANI INSEKTI Veliki azijski stršljeni zaposjeli Slavoniju i Baranju: Nakon uboda Slavonac dobio infarkt

Potrebno je samo napraviti mali kružni otvor ili izbušiti rupe svrdlom. Bolji je to princip nego da se skine čep jer gore znaju izaći pa je najzahvalnije u gornjoj trećini boce izrezati prozorčić – pokazuje nam.

Pčelari su, inače, na mukama, pčela je sve manje, a najveći su im neprijatelji pesticidi, prisutni na gotovo svakom polju.

Hrvatski pčelarski savez pokrenuo je, u suradnji sa susjednim nam zemljama, veliku akciju da se te korisne kukce proglasi ugroženom vrstom. Smanjen je, zbog svega, i prinos meda.

Policija Tragedija Snažna alergijska reakcija: Policajac preminuo nakon uboda stršljena!

– Znao sam imati na 20 košnica oko 500 kilograma medljike, ali te godine možemo zaboraviti. Medljika nije klasični med, kod jakog napada lisnih ušiju na drveće ono se brani tako da luči mednu rosu, pčele je skupljaju i nastaje izuzetno kvalitetan med, koji je u inozemstvu vrlo skup i cijenjen – govori.

Nije med jedina korist od pčela – Stipica iskorištava čak i njihov otrov.

– Kad me boli kralježnica ili leđa, sam se izbodem pčelama jer je pčelinji otrov zdrav.

Izađe ona na let, ulovim je za krila, automatski gura zadak naprijed i prinesem je gdje me boli. I popusti bol – uvjerava nas.

VIP izdvaja za Vas

  • Avatar xuma
    xuma:

    nisam vidio , nisam ni cuo da je neki eksplodirao !!

  • KG002:

    Ne mogu vjerovat da se itko usudi komentirati kako su stršljeni bezopasni? Bezopasna je pčela ako nisi alergičan, a jedan ubod stršljena u vrat ili glavu, posebno djetetu može biti smrtonosan bio ti alergičan ili ne! Tako da ne mlatarajte ... prikaži još! krivim informacijama! Potrebno je educirati ljude koliko su ove životinje opasne jer nažalost ljudi umiru zato što nepromišljeno sami idu skidati gnijezda, a tad ne napada jedan nego njih stotine i takav napad može itekako biti smrtonosan!

  • DOBARDAN:

    Stršljenovi su relativno bezopasni kukci ako iz se ne izaziva. U svojih puno godina imao sam još više bliskih susreta s njima i niti jednom me nisu oboli. U susretu sa pčelama, osama, stršljenima najbitnije je zadržati pribranost i ne ... prikaži još! mlatarati rukama i bježati. Imao sam situacija da su se stršljeni u večernim satima pod jekim svjetlom zabijali u mene pa me nisu uboli. Zbog male djece koju sam ove godine imao oko sebe koristio sam taj jaki sprej na jorgovanu kojemu su grizli koru i sisali sok pa se jorgovan počeo sušiti. Sprej je djelotvoran na stršljene ali je jako štetan za okoliš. Najbolje su ove opisane zamke.