– Suprug je prije dva tjedna navečer oko 22 sata izišao u dvorište gdje ga je stršljen ubo ispod pazuha. Utrčao je u kuću i rekao: "Vodi me na Hitnu, nije mi dobro." Dok sam uzela ključ od automobila, Pero je već pao i počeo se gušiti. Naglo mu je oticao jezik i bio je kao paraliziran. Sjetila sam se da imam neke kapi za alergiju i to mu dala. Dok nije došla Hitna pomoć, nekako sam mu izvukla jezik da se ne uguši. Liječnici su mu dali injekcije, ali prije 14 godina operirao je srce i ima premosnice pa je dobio infarkt. Bio je na intenzivnoj njezi u bolnici sedam dana, ali sada je dobro – ispričala je Dragana Jelečević, supruga stradalog Pere, za Glas Slavonije.
Dodala je i kako su stršljeni koje i dalje viđa u svom dvorištu nevjerojatno veliki, a osoba koja ih je po pozivu došla ukloniti kazala je kako je riječ od azijskom odnosno indijskom stršljenu.
– Do sada sam se susreo s tom vrstom stršljena u Dopsinu, Dardi i Bocanjevcima. U Bocanjevcima ih je samo na jednom mjestu bilo nekoliko tisuća. Najvjerojatnije su stigli u Slavoniju i Baranju s drvenim trupcima iz Indije. Do sada su se već križali s domaćom vrstom, došlo je do mutacija pa su još opasniji. Veliki su od četiri do pet centimetara, a na leđima su im žute boje s crnim prugama. Najčešće se nalaze na tavanima i u šupljem drveću. Napadaju bez ljudima vidljivog razloga, pogotovo kada imaju ličinke i kad se osjećaju ugroženima – kazao je stručnjak.
– Stršljeni su aktivni cijeli dan, posebice u sumrak i u ovo doba godine kada se razmnožavaju i nemaju drugog posla osim traženja novih skloništa gdje će prezimiti. Domaći, tzv. ljuti stršljen, dug je do tri centimetra, a azijski su veličine do pet centimetara. Produciraju više otrova pa je rezultat nakon njihova uboda kod boležljivijih i ljudi slabijeg imuniteta te alergičara opasniji – poručuje dr. sc. Mirta Sudarić Bogojević.
Upozorava kako većina i težina simptoma ovisi o mjestu i dubini uboda. – Nije isto ako stršljen nekoga ubode u glavu, vrat ili u tijelo. Glava i vrat su najosjetljiviji i što hitnije treba reagirati, pogotovo ako je ubod u usnoj šupljini. Mjesto treba hladiti ledom i odmah otići u bolnicu. Ako je reakcija lokalizirana, odnosno javlja se svrbež i mjesto crveni to se može rješavati i narodnim lijekovima, no ako se osjeti otežano disanje, pad tlaka i nesvjestica, to su već reakcije prije anafilaktičkog šoka i ako se ne reagira brzo, može nastupiti smrt.
Iako pčele ugibaju nakon prvog uboda, stršljeni i ose se ne predaju tako lako. Oni mogu čovjeka ubosti odjednom i nekoliko puta, preživjeti i napadati i dalje.
Azijski stršljen nezaustavljivo se širi, jer u našim krajevima nema prirodnih neprijatelja, npr. ptica i slično, koje ih uništavaju u njihovu prvobitnom staništu.
>> Snažna alergijska reakcija: Policajac preminuo nakon uboda stršljena!
Uvezenih trupaca iz Indije...i to uvozimo?! Hvala strsljenima inace ne bismo znali.