Među korisnicima kredita u švicarskim francima i neki su domaći političari, među ostalim i sam ministar financija Boris Lalovac, koji ima zadatak zajedno s bankarima naći najbolje rješenje za korisnike kredita čije su rate drastično porasle nakon posljednjeg jakog skoka franka. U međuvremenu i svi političari šalju poruke da se rješenje mora što prije naći.
Prijedlozi političara
– Situaciju imamo potpuno pod kontrolom i neće se pogoršati. Od banaka očekujem konstruktivan doprinos jer ovo je njihov interes. Ovo nije dramatično, ali je ozbiljno – rekao je premijer Zoran Milanović koji je svojevremeno uzeo kredit za auto u francima, ali ga je i otplatio. – Država mora intervenirati, a u to moraju biti uključeni HNB, Vlada i banke. Bitno je amortizirati ovaj strahoviti udar na standard građana. Ovo je katastrofa. Tražimo da se građani rasterete – poručio je čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko. – Rješenje mora biti trenutačno, a riječ je o konverziji kredita iz franka u kune – konkretan je prijedlog Radimira Čačića, predsjednika Narodne stranke – Reformista.
Pritom očekuje velik angažman HNB-a. No sigurno je da će se pričekati sljedeći tjedan kada se ministar Lalovac opet nalazi s bankarima, koji bi trebali dati prijedlog, i to, očekuje se, onaj za koji ne bi bilo potrebno donošenje zakona. Zasad stoji opcija konverzije kredita u kune ili eure po tečaju od četvrtka (6,39 kuna) ili da se tečaj zamrzne na toj vrijednosti, a razlika do tržišnog tečaja knjiži i naknadno otplaćuje. Prvi potres s frankom dogodio se 2011. kada je s bankarima pregovarala tadašnja premijerka Jadranka Kosor i zajedno su našli model. Tada su i mnogi konvertirali svoj kredit iz franka u euro. Među njima bio je i tadašnji član Vlade Domagoj Ivan Milošević, no na isto nije uspio nagovoriti ženu čiji je kredit ostao u francima. Jedina je pozitivna činjenica što je nekretnina za koju je podignut kredit na moru, gdje, za razliku od Zagreba, vrijednosti nekretnina ne padaju, tamo vrijednost može samo rasti. B. Lalovac, kaže nam, nije tada konvertirao svoj kredit u euro jer bi mu to bilo neisplativo.
– Da sam konvertirao, ispalo bi da sam dužan glavnice više nego u trenutku kada sam uzeo kredit, a tada sam kredit već otplaćivao pet godina – kaže Lalovac. A imao je, kao i velik broj građana, opravdan razlog zašto se odlučio na kredit u francima.
Bez pokrića i izbora
– Kada sam uzimao kredit, u banci su mi rekli da nisam kreditno sposoban za kredit u eurima, nego jedino za švicarski franak. Početna rata, naime, tada je iznosila 3300 kuna i to je zadovoljavalo njihove kriterije kreditne sposobnosti. A druge imovine nisam imao za pokriće kredita za stan pa mi je jedino rješenje bio kredit u švicarskim francima – objašnjava Lalovac. Prema tome, i netko tko dolazi iz financijskog sektora i tko je bio upućen u rizik franka nije imao izbora uzeti kredit u manje volatilnoj valuti euru. Najveći kredit u francima ima bivši ministar u vladi HDZ-a Đuro Popijač. Kako je tada rekao, kredit je uzeo za proizvodnu halu koja je u vlasništvu njegove žene, a vjerovao je da će kriza sa švicarcem stati. To se i dogodilo, sve do ovoga tjedna, kada opet građani opterećeni kreditom u francima osjećaju kobne posljedice rasta valute uz koju im je vezan kredit.
>> Rast vrijednosti švicarskog franka: Kako su Mađari izbjegli katastrofu
>> Na stolu zamrzavanje ili konverzija kredita prema tečaju od 6,39 kn
