Odzvonilo je radu na crno u poljoprivredi! Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić danas je, naime, predstavio knjižice i kupone kakvima će se koristiti sezonski radnici i njihovi poslodavci u poljoprivredi, čime bi se, najavljuje, i te kako trebalo uvesti reda u tom sektoru.
Radnicima će knjižice, koje će se na pošti ili u Narodnim novinama moći kupiti za tri kune, na raspolaganju biti od 11. lipnja. U njih će se upisivati podaci o radniku i poslodavcu, svaki pojedini dan sezonca na poslu te odredbe ugovora o radu, na temelju kojih će mu se krajem godine upisivati radni staž. Obveza poslodavca je da svaki evidentirani dan radnika na poslu potkrijepi dnevnim kuponom u vrijednosti od 20,09 kuna, koji će mu omogućiti legalan rad i obračun doprinosa za prvi i drugi mirovinski stup krajem godine, a može se kupiti u poslovnicama Fine.
Novost je ta da će knjižice radniku omogućiti da se zaposli i samo na jedan dan i na njega mu budu plaćeni doprinosi, objasnio je Mrsić. Na sezonskim se poslovima, doznajemo, mogu zapošljavati umirovljenici, kojima će uplate u 1. stup poboljšati status mirovina, te nezaposleni koji se u vrijeme obavljanja sezonskog rada, koji s prekidima može trajati najviše 90 dana godišnje, neće brisati s burze niti će ostati uskraćeni za naknadu za nezaposlene. Sezonski mogu raditi i radnici na neplaćenom i na plaćenom dopustu, kazao je Mrsićev glasnogovornik Krunoslav Vidić.
– Hoće li radnik uzeti godišnji kako bi išao na more ili radio sezonski posao branja šparoga, jagoda ili skupljanja sijena, njegova je stvar – tvrdi Vidić, ističući kako se i tako može podebljati mirovinska osnovica, bitno je da svi doprinosi budu plaćeni. Sezonski ne mogu raditi samo oni koji su na bolovanju, maloljetnici te osobe na rodiljnom dopustu.
Mrsić bi u suglasnosti s ministrom financija trebao propisati i najniži dnevni iznos plaće, a tolerirat će se sezonski dnevni rad od najdulje 12 sati. Mrsić je kazao da svake godine oko 100.000 sezonaca radi u poljoprivredi, voćarstvu i vinogradarstvu, no tvrdi kako ne zna koliko njih radi “na crno”. To će se, objašnjava, utvrditi na temelju knjižica i kupona. Onoga kojega uhvati u zaobilaženju novog Zakona o poticanju zapošljavanja Državni će inspektorat opaliti po džepu visokim kaznama od 50.000 do 100.000 kuna po ilegalnom radniku.
Krajem svibnja na Zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 306.055 nezaposlenih, 5,5 posto manje nego u travnju, a za 2,5 posto, odnosno 7337 osoba više nego u svibnju lanjske godine. U mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 11.818 osoba, od čega u tzv. volontiranju, odnosno stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, sudjeluje 1271 osoba.
Mrsić : svaka Šljiva,Svaki ubrani krompir biti će registriran