Osiguravanje uvjeta za dostojanstvenu starost i aktivan život u skladu s izazovima i ograničenjima treće životne dobi iskaz je društvene solidarnosti prema starijim građanima, ali i stvarna potreba društva, ključna je poruka Nacionalne strategije za sljedeće desetljeće. Vlada se obvezuje da će raditi na “stvaranju uvjeta za postizanje primjerene razine mirovina i dugoročnoj održivosti mirovinskog sustava”. Koja je to primjerena razina mirovine, ne navodi se.
Dodatak od bračnog druga
U objašnjenju procesa izrade strategije piše da je Svjetska banka pripremila niz analitičkih podloga te su sve one, osim analize primjerenosti mirovina, javno objavljene. Sličnu analizu prije deset godina proveo je i Ekonomski institut Zagreb, a njezin autor Danijel Nestić ustvrdio je da predstoji osjetno smanjenje mirovina u odnosu na plaće. Te 2010. godine osoba koja je zarađivala prosječnu plaću, nastavnik u školi, primjerice, i otišla u mirovinu sa 65 godina života i 40 staža mogla je imati mirovinu u visini 54 posto posljednje plaće. Preračunato na današnje vrijednosti, prosječno plaćeni radnik, nakon 40 godina staža, trebao bi danas dobiti oko 3600 kuna mirovine. Nestić je procijenio da će se omjer zamjene mirovine plaćama pogoršavati i do sredine stoljeća pasti na približno trećinu ranije plaće. Ljudi koji su ove godine umirovljeni nakon prosječnih 42 godine staža dobili su 3450 kuna mirovine, manje nego što su mogli dobiti prema analizi iz 2010. godine da su tada imali uvjete za mirovinu. Onima s 30 godina staža prosječna je mirovina ove godine oko 2500 kuna.
U strategiji piše da će 2030. godine svaka četvrta osoba u zemlji biti starija od 65 godina. Stoga će Vladine politike poticati dulji ostanak u svijetu rada, smanjenje broja ljudi koji idu u prijevremenu mirovinu. Stvarat će se i povoljniji uvjeti za zapošljavanje starijih i umirovljenika. Slično kao i predizborni program HDZ-a te četverogodišnji program Plenkovićeve Vlade, strategija spominje novi model obiteljskih mirovina. Ukratko, država će, pod određenim uvjetima, omogućiti umirovljenicima da nakon smrti bračnog partnera primaju dvije mirovine, svoju i dio njegove. Detalji se tek trebaju dogovoriti, ovisno o brzini ekonomskog oporavka. Neka je ta druga mirovina samo 500 kuna, dvojna mirovina povećala bi godišnje izdatke za mirovine za više od jedne milijarde kuna. Hrvatska ima oko 200 tisuća obiteljskih mirovina. Zakon bi mogao biti donesen do kraja mandata ove Vlade. Slovenci, primjerice, isplaćuju do 15 posto mirovine bračnog druga, a najviše do 80 eura. I hrvatska druga mirovina mogla bi se kretati oko tog iznosa.
Računa se i na drugi stup
Strategija upućuje i na odgovornost svakog pojedinca za svoju sigurnost u starosti, što će reći da bi već s dvadeset godina mladi morali još štedjeti da bi si za 40 ili 50 godina osigurali razinu mirovina kakvu danas imaju njihove bake i djedovi, mjereno udjelom mirovine u plaći. Vlada ozbiljno računa i na drugi mirovinski stup, želi ga razvijati i unapređivati, a ne, kako se ponekad čuje u javnom prostoru, nacionalizirati i ta sredstva iskoristiti za financiranje javnih obveza.
“Ovisno o fiskalnim kapacitetima, razmotrit će se mogućnost povećanja ulaganja u drugi stup, smanjivanja troškova povezanih s funkcioniranjem drugog stupa obveznog mirovinskog osiguranja te učinkovitosti isplate korisnicima obveznog i dobrovoljnog osiguranja”, piše u strategiji.
Problem je što imamo previše umirovljenika koji dobijaju mirovine za koje nisu uplatili ni 10 % od onog što primaju.