Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Kako smanjiti broj poginulih na cestama: U idućih 10 godina fokus na kacigi, brzini i alkoholu

Prebrza vožnja najčešći je uzrok nesreća koje su završile teškim ozljedama ili smrću. Najčešći krivci su 38-godišnjaci
08. ožujka 2021. u 06:30 28 komentara 2606 prikaza
U sudaru kamiona i automobila nedaleko Pule jedna je osoba poginula
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Motori, motori, mo-to-ri! Je li u pozadini svirao bezvremenski hit Divljih jagoda kad su u MUP-u osmišljavali kako da promet u Hrvatskoj postane sigurniji do 2030., ne znamo, ali da motora bez kacige ne smije biti, definitivno su zaključili. Više od polovice svih smrtnih slučajeva u svijetu čine upravo pješaci, biciklisti i motociklisti, navodi se u Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa od 2021. do 2030., a kako bi budućnost na prometnicama trebala izgledati, konstruiralo se na temelju dostupnih podataka posljednjih deset godina. Pa prije nego što krenemo na ono što se treba popraviti, počet ćemo s dobrom vijesti iz MUP-a, u kojem su se pohvalili kako je u 2019. godini zabilježena najmanja smrtnost u prometu otkako je Hrvatske.

Ilustracija KAD VOZAČI PODIVLJAJU Zbog prometnog nesporazuma , četvorica se prvo svađala, a zatim i tukla

Teže stradaju zbog vrane

– Poginulo je 297 osoba, a preliminarni rezultati stanja sigurnosti za 2020. godinu upućuju na daljnje smanjenje smrtnosti na našim cestama – kazali su u MUP-u, u kojem se do 2030. nadaju prepolovljenju broja zabilježenog prije dvije godine. Da bi se to dogodilo, vozači prije svega moraju postati svjesni svoje brzine jer upravo je ona najčešći uzrok nesreća koje su završile smrću ili teškim tjelesnim ozljedama. A kad kažemo “najčešći”, mislimo u 39 posto slučajeva. Najveći broj takvih teških nesreća čine slijetanja vozila s ceste, nalet na pješaka, sudari iz suprotnog smjera te bočni sudari.

– Navedene četiri vrste prometnih nesreća zajedno su činile oko 73 posto svih prometnih nesreća s poginulim i teže ozlijeđenim osobama – objašnjava se tako u Nacionalnom planu u kojem se analizira razdoblje od 2010. do 2019. godine.

U tih je deset godina 219 težih nesreća bilo nakon što je jedno vozilo udarilo u drugo, ali parkirano vozilo, 75 ih se karakteriziralo kao “sudar sa željezničkim vozilom”, 93 nesreće naleti su na domaću ili divlju životinju, dok su četiri tragedije izazvane udarom u pticu. Ove potonje zaista čine mali postotak od samo 0,02 nesreća s poginulima ili teže ozlijeđenima, ali čini se da ipak otprilike svake dvije i pol godine neki Hrvat ozbiljnije na cesti nastrada od vrane ili možda goluba.

Policija na punktovima diljem Hrvatske provjerava propusnice OGROMNA KAZNA Mladića (22) kaznili sa 118 tisuća kuna: Evo koje je prekršaje napravio

Slično kao i u prethodnom razdoblju, u 57 posto prometnih nesreća s poginulim osobama sudjelovala su osobna vozila, motocikli i mopedi sudjelovali su u 13 posto takvih prometnih nesreća, bicikli u pet posto, teretna vozila u 11 posto, a u dva su posto slučajeva to bili traktori. Što se strukture poginulih i teže ozlijeđenih tiče, najviše je, 61,5 posto vozača. Putnici čine 20 posto poginulih i teže ozlijeđenih, a pješaci 19,50 posto.

– Vozači bicikla činili su 11 posto od ukupnog broja poginulih vozača, pri čemu su biciklisti stariji od 65 godina 38 posto tog broja – napominje se u Nacionalnom planu. A kad smo već kod dobne strukture, najveći broj poginulih i teže ozlijeđenih u prometnim nesrećama u dobi su između 31 i 50 godina. Takvih je 29,43 posto. Nešto manje, 24,4 posto, čine oni između 19 i 30 godina, dok je 21,16 posto onih između 51 i 65 godina života. Najoprezniji su, čini se, umirovljenici, jer osobe starije od 65 godina čine 15,35 posto poginulih i teže ozlijeđenih.

– Prema analizi starosti sudionika koji su potencijalni krivci, utvrđena je prosječna dob od 38 godina kad su u pitanju teške prometne nesreće koje su imale okolnost brzine, što je za oko četiri godine manje od prosječne dobi sudionika koji su potencijalni krivci u svim teškim prometnim nesrećama.

RODITELJI ZABRINUTI Nevjerojatna snimka djece iz okolice Omiša: 'Zar se mora dogoditi tragedija da se nešto napravi?'

Isto tako, prema dobivenim rezultatima može se zaključiti da gotovo svaku četvrtu tešku prometnu nesreću koja ima okolnost brzine uzrokuju vozači u dobi od 25 godina i mlađi – ističe se u Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa.

Smrt i teže ozlijede ne događaju se najviše, kako bi mnogi pomislili, na autocestama, ondje ih je najmanje. U opasnosti “pobjeđuju” nerazvrstane ceste, nakon čega slijede županijske, pa lokalne te državne. Statistika se vodi i s obzirom na doba godine, a iz nje je vidljivo kako je na proljeće broj prometnih nesreća najmanji, dok ih najviše ima u srpnju i kolovozu.

Čak 50 posto djece nesigurno

Sve ove brojke poslužile su MUP-u da utvrdi 13 područja djelovanja sljedećih deset godina, a koncentrirat će se, prije svega, na prevenciju brze vožnje. S obzirom na to da su vozači u 22 posto teških nesreća bili pod utjecajem alkohola i/ili psihoaktivnih tvari, i njih će pokušati maknuti s cesta. Promovirat će i nošenje kacige jer 83 posto motociklista koji su uzrokovali teške nesreće nije nosilo zaštitu za glavu.

Nadalje, koncentrirat će se na pojas jer sedam posto vozača iz nesreća nije se vezalo, kao i na distrakciju vozača jer je analizom baze utvrđeno da je 0,1 posto vozača koji su doživjeli nesreću upotrebljavalo mobitel, dok za čak 66 posto nema podataka jer se tipkanje po telefonu u automobilu teško može utvrditi. I sjedalice će biti predmet rasprave jer polovica djece nije pravilno osigurana u automobilu, a u MUP-u se nadaju i da će do 2030. realizirati dolazak hitnih službi unutar deset minuta u urbanim sredinama, odnosno 20 u ruralnim. 

HUB
FINANCIJSKA EDUKACIJA
Važnost kreativnog pristupa u financijskom obrazovanju mladih
  • jjurica:

    Zakoni i kazne koje nisu direktno primjenljive nemaju smisla. Pa manijaci koji to znaju rade šta hoće!

  • Penkala80:

    Možda da HDZ-ovcima oduzmete vozačke, da li ste o tome razmišljali? Valjda ne moramo nabrajati sve slučajeve gdje su dotični još uvijek na slobodni!

  • crocro:

    Problem se neće riješiti samo nošenjem kacige, smanjenjem brzine i vožnjom bez alkohola. Naravno, to su danas glavni uzroci prometnih nesreća i tu nema dileme. Ali, da li se netko pita u kakvim automobilima se vozimo, kolika je prosječna starost ... prikaži još! automobila u kojima se voze Hrvati. Nažalost, taj se podatak dobro zna i dobar dio naših građana vozili automobile starosti blizu punoljetnosti i kojima se sustav za upravljanje i kočenje upitne sigurnosti. I ako samo malo brže vozi i naglo mora djelovati, pitanje je da li će ga vozilo poslušati i pravodobno se zaustaviti. A da je vozilo mlađe proizvoidnje sigurno će poslušati. Naravno, brzino ne možemo opravdati i moramo se prilagoditi stanju na cesti i sigurnosti vozila. Ali da bi Hrvati pomladili vozni park treba im se olakšati uvoz vozila novije proizvodnje. Sada kada nema carina, one su preimenovane u neka druga davanja pa ako ga hoćete uvesti i registrirati u Hrvatskoj onda još trebate izdvojiti i više od 10-tak tisuća kuna za vozilo srednje kategorije. A posebno su bizarni neki postupci poput homologacije a vozilo dolazi od razvijenije države od Hrvatske, ali mi smo malo pametniji od njih. Kada bi se omogućili Hrvatima da uvezu mlađe vozilo (a nemamo domaće industrije vozila), smanjite davanja u Hrvatskoj na razuman iznos oko 1500-2000 kuna najviše i vidjeti ćete kako će Hrvati brzo pomladiti vozni park i tako aktivno sudjelovati u povoljnom stanju sigurnosti prometa na cestama. Tako je i bilo najavljeno ali od toga nema ništa.