Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

‘Kada bi lokalna samouprava ili država upravljale zidinama politički uhljebi pojeli bi novac za obnovu spomenika’

Turisti obožavaju gradske zidine Dubrovnika, neki ih pohode i po nekoliko puta, a novcem od ulaznica (200 kuna odrasli i 50 kuna djeca) obnavljaju se druge vrijedne starine
06. listopada 2019. u 00:30 14 komentara 727 prikaza
Dubrovačke zidine
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/8

Da biste nešto obnovili i rekonstruirali, da dobije funkciju i bude samoodrživo, u Hrvatskoj ne plivate nizvodno, nego uzvodno – kaže Niko Kapetanić, predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine.

Nema Zagreba Popularni portal objavio je popis najboljih advenata u Europi, a Dubrovnik je na šestom mjestu

Društvo je angažirano na svim velikim projektima obnove spomeničke baštine u gradu Dubrovniku i na čitavom dubrovačkom području. Društvo uglavnom raspolaže novcem od ulaznica prodanih posjetiteljima gradskih zidina. Riječ je o puno novca, ali i o hvalevrijednim projektima obnove i rekonstrukcije spomenika koje, posve sigurno, nikad nitko ne bi ni obnavljao da nema Društva prijatelja dubrovačke starine.

Jedan od projekata je obnova svih kneževih dvorova na području Dubrovačke Republike. Stara dubrovačka država se, naime, administrativno dijelila na 11 kneževina i kapetanija, a na čelu svake bio je knez kojeg je birala i postavljala dubrovačka vlada.

Niko Kapetanić | Autor : Grgo Jelavic/PIXSELL/Screenshot Twitter Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL/Screenshot Twitter

Dubrovačke kneževine bile su Župa dubrovačka (Čibača), Dubrovačko primorje (Slano), Konavle (Pridvorje) Kapetanija Cavtat, Ston, Kapetanija Janjina, Trstenička kapetanija (Orebić), Šipan, Lopud, Mljet i Lastovo.

– Mi smo odlučili obnoviti što se obnoviti da. No svaki od objekata u kojima su bili smješteni kneževi dvorovi ima puno vlasnika, treba otkupiti te objekte. Nama dulje traje otkup tih objekata nego obnova. Vlasnici su bile nekoć bogate obitelji koje su izumrle ili su se potomci raselili se po cijelom svijetu. Danas je pronaći njihove nasljednike teško, s tim da su mnogi pobjegli 1945. pred komunistima – kaže Niko Kapetanić.

Domovinski rat Napad na Dubrovnik VIDEO 'Uplašio sam se kad smo doznali da je pred nama 23 tisuće do zuba naoružanih ljudi'

Društvo prijatelja do sada je otkupilo četiri kneževe palače – u Konavlima (Pridvorje), Slanom, Janjini i Lopudu – a u fazi je otkupa i peta u Orebiću.

Obnova kneževa dvora u Slanom je završena, a ostali su u fazi obnove i rekonstrukcije.

– Nakon kupnje kneževa dvora na Lopudu, uspjeli smo naći i donatora u Švicarskoj koji će platiti obnovu koja će, prema procjenama, koštati dva milijuna eura. On u nas ima povjerenje. To je ono što ne možete kupiti. To govori nešto o Društvu prijatelja. Malo hvalisavo, ali tako je – ponosno kaže Kapetanić.

Krajem sljedeće godine bit će do kraja završena rekonstrukcija kneževa dvora u Pridvorju (Konavle). Ono što je dosad napravljeno doista je impresivno, nedostaju još prilazne ceste. Kneževa palača u Konavlima rađena je kao kula, s tvrđavama i puškarnicama. – Palače kneževa obnavljamo ni iz čega, oživljavamo ih. Mi želimo da se, osim u palači, i u dvorištu i okolici osjeti 15. stoljeće – kaže. U palači je bio smješten i sud i zatvor, a ujedno je to bilo mjesto u kojem je stolovao knez.

Ston | Autor : Grgo Jelavić/PIXSELL Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

U Pridvorju je u dva mandata knez bio i poznati hrvatski književnik Ivan Gundulić (1589. – 1638.). I ta će činjenica biti važan dio priče za buduće posjetitelje Konavala. Društvo prijatelja dubrovačkih starina obnavlja i tvrđavu na Ponti oštroj na Prevlaci koja je bila u vlasništvu države. Kako je lokalna uprava tvrđavu dobila na trajno korištenje, općina Konavle je Društvu prijatelja dubrovačkih starina dala tvrđavu na 20 godina za što su zaslužni predsjednik Vlade RH Plenković i bivši ministar državne imovine Marić.

Tvrđavu je gradila Austrija od 1850. do 1853. Radi se o golemom kompleksu koji se Društvo prijatelja priprema obnoviti u sljedećih pet godina, uz pomoć države i EU fondova.

SVAKA ČAST U opakoj konkurenciji Dubrovnik odnio titulu najljepšeg grada na Instagramu

– U prvoj fazi obnovit ćemo kameni plašt, cijeli, a onda ćemo ići u projektiranje interijera, šest razina, šest katova s više od 40 prostorija. Tvrđava je arhitektonska ljepotica: svaki topovski otvor je pod nagibom, a postoje i pokretni mostovi s produljenim suhim jarcima. Onaj tko je to radio, nije štedio novac – kaže Niko Kapetanić.

Ustvari, tvrđavu je na Ponta oštroj gradio Lazar Mamula, zapovjednik garnizona u Dubrovniku i Kotoru kada je Boka kotorska bila u sastavu Dalmacije. Mamula je inače završio inženjeriju u Beču, gradio je tvrđave po Italiji i Dalmaciji prije 1860. On je 1848. bio zapovjednik Glavnog stožera Jelačićeve hrvatske vojske prilikom obračuna s Mađarima. Stekao je čin generala topništva. Otočić Mamula nasuprot Ponta oštre, koji sada pripada Crnoj Gori, dobio je ime baš po Lazaru Mamuli.

I Ston će dobiti žičaru

Međutim, najveća investicija Društva prijatelja dubrovačkih starina obnova je Stona, vrijedna desetke milijuna kuna.

– U Stonu smo, vojnim rječnikom rečeno, “napali” sve tvrđave – tvrđavu sv. Jeronima, odnosno Veliki kaštio, Korunu u Malom Stonu i tvrđavu sv. Bartolomeja na vrhu brda Podzvizda – kaže Kapetanić. No Društvo prijatelja, osim obnove tvrđava u Stonu, ima još nekoliko velikih zahvata koji su teški i komplicirani.

Obnavlja se i zapadni zid koji ide od Stona prema Podzvizdu. Veliki zid od Malog Stona do Velikog Stona je obnovljen i sada turisti idu preko njega, a prije 15-ak godina Stipe Božić kao planinar nije tu mogao proći.

Kula svete Katarine | Autor : Grgo Jelavić/PIXSELL Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

– U Stonu smo odlučili iskopati sve porušene dijelove gradskih bedema, podići ih na razinu metar-dva i prezentirati. Ponovno smo otkrili istočna gradska vrata u Stonu, a onda smo pronašli i most preko kojeg se nekad ulazilo u grad, obnavljamo ga – dodaje Niko Kapetanić.

Društvo prijatelje dubrovačkih starina stonske zidine intenzivno obnavlja već desetak godina. Riječ je o najvećem obrambenom zidu, s tvrđavama i kulama, u Europi.

Zagreb: Akademik Igor Rudan novi je veleposlanik kravate Nakon Mire Gavrana Renomirani akademik Igor Rudan novi je Veleposlanik kravate

Nakon obnove, stonske zidine će, dakako, moći same financirati održavanje i plaćati zaposlene od prodaje ulaznica.

– Prošle godine bilo je 57 tisuća prodanih ulaznica, a ove godine bit će više od 60 tisuća. Ston će postati jedan od hrvatskih brendova. Pripremamo projekte da vratimo Ston u stanje gotičko-renesansnog grada da sliči na Dubrovnik – kaže Kapetanić.

Ston je, naime, nakon potresa 90-ih godina bio “mrtav grad” s 300 stanovnika, a danas je cijelo mjesto oživjelo. Usto, lokalna zajednica planira izgraditi žičaru koja bi turiste vozila iz Hodilja na tvrđavu sv. Bartolomeja na vrhu brda Podzvizd jer, kako kaže Kapetanić, prosječan čovjek neće se penjati kilometar uz brdo. Kako je osnovna djelatnost Društva bila i ostala obnova fortifikacijskih sustava, obnova zidina Dubrovnika je ugrubo završila, međutim, u gradu Dubrovniku ima još mnogo posla.

Dubrovačke zidine | Autor : Grgo Jelavic/PIXSELL/Screenshot Twitter Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL/Screenshot Twitter

– Valja podsjetiti na to da su 1991. dubrovačke zidine, koje je tukla JNA potpomognuta odredima Srba i Crnogoraca godinu dana, bile teško oštećene. Grad je poslije oslobođenja Dubrovnika tražio pomoć od UNESCO-a , oni su rekli da će dati novac, ali ne Gradu, nego Društvu prijatelja. Ti međunarodni krugovi sve špijuniraju i sve znaju – ponosno je dodao Niko Kapetanić. Već desetak godina radi se na projektu da se Minčetu, koja je ove godine otvorena za javnost, i tvrđavu Bokar, zajedno sa zapadnim predziđem i arheološkim lokalitetom na sv. Andriji otvori za turističke ture. U bastionu sv. Margarite planira se otvoriti Dom sv. Vlaha kao mjesto gdje bi se prikazalo zaštitnika Grada. Na Lokrumu se obnavlja benediktinski samostan, a sada se radi na projektu obnove tvrđave Fort Royal, koja se počela graditi u doba Napoleona. U Župi dubrovačkoj Društvo prijatelja dubrovačke starine obnavlja dominikanski samostan svetog Vićenca, zajedno s velikim vrtom, zemljištem koje nije devastirano.

kao u filmu Kompanija u bankrotu: Turisti u Dubrovniku ostali zbog nepodmirenih dugova

Uza sve, Društvo prijatelja dubrovačke starine prije 12 godina obnovilo je i rekonstruiralo tvrđavu Sokol u Konavlima, Sokol-grad. Tvrđava je za javnost otvorena prije pet-šest godina, a sada se uređuje okoliš i planira se ugradnja dizala.

Međutim, odakle novac za sve to?

– Naši prihodi rastu, a kako rastu prihodi, tako raste i pritisak da nam se to oduzme. Imali smo prije pet-šest godina napad gradonačelnika Vlahušića. On je taj novac htio preuzeti, uspio je za to pridobiti Gradsko vijeće i Ministarstvo kulture koje je poslalo prijedlog zakona Vladi RH koji je koalicijska vlada SDP-HNS prihvatila – kaže Kapetanić.

No Društvo prijatelja izašlo je kao pobjednik jer je taj zakon srušio Ustavni sud.

Vlahušić je htio sav novac

– Cijela kulturna javnost bila je na našoj strani, ali nas nekoliko to je iznijelo na leđima. I ne bih to htio ponoviti jer se nije ugodno bosti s rogatima – prisjeća se Kapetanić svih neugodnosti zbog kojih je bio smijenjen i s radnog mjesta.

Dubrovačke zidine | Autor : Grgo Jelavić/PIXSELL Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Iako je Društvo prijatelja dubrovačke starine i tada pola svojih prihoda davalo Gradu Dubrovniku, Vlahušić je htio sve i, na kraju, izgubio je na Ustavnom sudu.

– Nedavno smo s novim gradonačelnikom, sadašnjom upravom, sklopili sporazum po kojem gradu pripada 60 posto prihoda od zidina, a nama 40 posto i svi troškovi, dakle na kraju od ukupnih prihoda nama pripada 30 posto, a 60 posto Gradu – objašnjava Kapetanić. Promet Društva prijatelja dubrovačke starine prošle godine je iznosio 160 milijuna kuna, ove će godine vjerojatno iznositi 180-200 milijuna kuna.

potres u Albaniji Podrhtavanje tla U snažnom potresu u Albaniji 68 ljudi ozlijeđeno, osjetio se i u Dubrovniku

– Sredstva koja nama pripadaju trošimo, prema ugovoru, isključivo namjenski za obnovu spomenika što smo i htjeli. Ako ih ne možemo potrošiti, mi taj novac dajemo Gradu, ali samo za projekte obnove spomenika. Naš odnos s Gradom sada je dobar, on je onakav kakav je uvijek trebao biti jer obnavljamo spomenike koje grad ne bi nikada obnavljao – obrazlaže Niko Kapetanić.

Dubrovačke zidine | Autor : Grgo Jelavic/PIXSELL/Screenshot Twitter Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL/Screenshot Twitter

Društvo prijatelja, ako se ne računaju prodavači ulaznica, čistačice i kućni majstori, ima pet zaposlenih. A kad bi lokalna samouprava ili država upravljale zidinama, u startu bi bilo 50-ak zaposlenih, a onda bi, ovisno o stranci koja dođe na vlast, broj iz godine u godinu rastao. Tako bi politički uhljebi pojeli sredstva za obnovu spomeničke baštine.

Osim toga, Društvo prijatelja dubrovačke starine uvelo je sustav naplate i kontrole karata za obilazak gradskih zidina tako da se ne može ukrasti ni pet lipa a da to ostane nezapaženo.

Obnova Kneževa dvora

Društvo prijatelja dubrovačkih starina za obnovu Kneževa dvora na Lopudu pronašlo je donatora u Švicarskoj koji će platiti dva milijuna eura. I to govori kakav je naš renome u svijetu, objašnjava Niko Kapetanić

Gospar Kapetanić objavio je više od 20 knjiga, a najjače djelo mu je “Konavle u 15. stoljeću”

Niko Kapetanić (67), predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine i bivši dugogodišnji tajnik Društva, rođen je u Konavlima, inženjer je biotehnologije i bivši direktor gradskog komunalnog društva, međutim od 1985. paralelno je kao zaljubljenik u kulturnu baštinu, povijest i arhivsko gradivo počeo izvan radnog vremena „gubiti vrijeme“ u Povijesnom institutu HAZU u Lapadu.

– Praktički sam tamo završio studij povijesti, svladao sam metodologiju, ispekao zanat, a 30 godina svakodnevnog rada dalo je rezultate – govori. Kapetanić je u Društvu prijatelja dubrovačke starine od 1993. Objavio je više od 20 knjiga sa svim stručnim recenzijama. Neki od njegovih radova su od nacionalne važnosti. Recimo, zajedno s pokojnim akademikom Vekarićem radio je na projektu “Stanovništvo Dubrovačke Republike” što je rezultiralo objavom šest knjiga s tisućama stranica, bilježaka.

S druge strane, gospar Kapetanić je zajedno s koautorima zaustavio 1999. ratifikaciju ugovora o granici između RH i BiH jer je pronašao dokaze da punta Kleka te Veli i Mali škoj u Malostonskom zaljevu pripadaju RH. Objavio je knjigu o tome 1999., koju je doturio Tuđmanu koji je zaustavio ratifikaciju. Akciju identifikacije granice na štetu Hrvatske predvodili su, prema mišljenju Kapetanića, Mate Granić, Željko Trkanjec, Joško Paro, brigadir Dobranović i mnogi drugi. Sve se ponovilo kad je Vladom RH predsjedavao Zoran Milanović, a ministrica vanjskih poslova bila Vesna Pusić. Kapetanić je zajedno s akademikom Vekarićem i dr. Stjepanom Ćosićem potom objavio prošireno izdanje svoje knjige. Osim toga, Kapetanić je objavio knjigu “Poštanski žigovi dubrovačkog područja od 18. stoljeća do kraja Austro-Ugarske” za koju je dobio nagradu Grada Dubrovnika.

A kako se bavio i natpisima u kamenu, objavio je u HAZU knjigu “Konavoski epigrafički spomenici iz vremena Dubrovačke Republike”, dok je knjiga “Dubrovački tramvaj” bila apsolutni hit kao što su bile i knjige “Župa na starim razglednicama”, “Konavle na starim razglednicama” itd.

Ipak, najjače mu je djelo do sada “Konavle u 15. stoljeću“, knjiga u kojoj je objavio povijesne karte. Kapetanić je naime, otkrio i objavio dubrovački katastar u Konavlima koji je bio formiran i uređen 1424. i 1427.

– Kažu da je Austrija radila prvi katastar, ali dubrovački je 400 godina stariji. Ni Venecija tada nije imala katastar – zaključio je predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine.

'Drug Tito se hvalio zidinama'

Prije 2. svjetskog rata u Dubrovniku je postojalo društvo DUB koje se brinulo za obnovu spomeničke baštine, međutim komunističke su vlasti 1947. to društvo ukinule. Kad su shvatili da su napravili glupost, brzo su dopustili stvaranje Društva prijatelja dubrovačke starine, a jedan od prvih osnivača 1952. bio je Lukša Beritić.

Društvo je desetljećima radilo da bi dubrovačke zidine bile prohodne jer su bile presječene na osam mjesta i nije se moglo po njima hodati.

– O spomeničkoj baštini u Dubrovniku netko se trebao brinuti jer se drug Tito trebao praviti važan pred stranim državnicima: kraljevima, carevima i diktatorima pa su vlasti diskretno dale mig da se Društvo može osnovati – dodaje Kapetanić.

Pogledajte video: 'Uplašio sam se kad smo doznali da je pred nama 23 tisuće do zuba naoružanih ljudi'

Maja Šuput i Nenad Tatarinov
IZNENAĐENJE
Znakovita objava Maje Šuput, fanovi je pitaju znači li to da je rodila
ISTRAŽUJEMO
Ovo je najčešćih 10 vrsta spavača – prepoznaješ li sebe među njima?
  • Avatar rubinet
    rubinet:

    Dao bih im,kao Dubrovčanin,ocjenu 4 (od 5).

  • Avatar arba_arba
    arba_arba:

    svakih 100 metara kockarnica, 1-2 Casina , cevabzdinice, fasfood, koji bankomat i reklamni pano i eto zarade

  • Deleted user:

    Cilj nije cuvanje bastine nego naplata ulaznica i raspolaganje tim lako zaradjenim novcem...itd