Vlada je to jednostavno osmislila: računi za električnu energiju ostat će u podnošljivim okvirima, razliku između regulirane i tržišne cijene plaćat će HEP dok mu to financijski potencijal bude dopuštao, a kad zagusti – kao što već jest – gubitak će se pokriti iz državne blagajne. Rekli bi cinici – pretakanje iz šupljeg u prazno. Slično je i s plinom, s tom razlikom da je njegova potrošnja u Hrvatskoj zanemariva jer od Bosiljeva prema jugu taj se energent koristi samo u propan-butan mješavini zapakiranoj u plinskim bocama dok je od ozbiljnijih nacionalnih potrošača ostala još samo kutinska Petrokemija koja godišnje sprži više od četvrtine ukupne domaće plinske potrošnje. Kako se u Kutini većim dijelom proteklih godinu dana nije proizvodilo, a HEP je bio dužan napuniti strateške zalihe, skladište u Okolima trenutno je na 75 posto popunjenosti, a Hrvatska danas ima plina za izvoz. Zašto se višak plina ne prodaje na tržištu i tako barem donekle anuliraju gubici, pitanje je za državu koja je vlasnik HEP-a.
Procjenjuje se da su Vladine energetske mjere već sad HEP koštale 1,5 milijardi eura, koje ćemo u konačnici pokriti svi mi kroz poreze i ostala financijska davanja
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Otvori KEKS Pay
