Naslovnica Vijesti Svijet

Je li Europska unija zaboravila Balkan?

„Mi ne odstupamo, već stupamo na Zapadni Balkan", poruka je predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera
10. ožujka 2017. u 14:45 10 komentara 1436 prikaza
europska zastava
Foto: Karl-Josef Hildenbrand/DPA/Pixsell

Poslije dužeg vremena s najviše razine EU-a, iz Europskog vijeća, Balkanu je poslana jasna politička poruka: vaša budućnost je u Uniji. Je li to samo "još jedno mrtvo slovo na papiru“ ili najava konkretnih akcija?

„Za zemlje regije poruka je jasna: Europska unija ostaje vjerna obećanjima danima u Solunu i u potpunosti predana stabilnosti i prosperitetu regije", poručio je sinoć predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. On je na sastanku na vrhu EU-a u Bruxellesu premijerima i predsjednicima zemalja članica Unije poručio da je situacija na Zapadnom Balkanu „izmakla kontroli" i da je neophodno da EU u regiji zadrži svoj angažman i ispunjava svoje obaveze.

„Mi ne odstupamo, već stupamo na Zapadni Balkan", poruka je predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera. To je ujedno i odgovor na pitanje je li EU napustio Zapadni Balkan.

Potrebne jasne akcije

Ni u Bruxellesu, a ni u zemljama regije nije tajna da je Europska unija zaokupljena gotovo neprekidnim promjenama i krizama, kako na globalnom tako i na unutarnjem planu. Ona je iz svog fokusa izgubila regiju koja je, kako podsjećaju u Bruxellesu, jedina s perspektivom budućeg članstva u EU-u. Sve veće napetosti, kako unutar samih država regije, tako i među susjedima, izvještaj šefice EU-diplomacije Federice Mogherini o „lomljivosti" mira i stabilnosti u regiji, kao i inzistiranje zemlja članica EU-a da se na najvišoj europskoj razini razmotri situacija na Zapadnom Balkanu, ipak su ponovo tu regiju doveli u fokus europske politike. Bar u ovom trenutku.

Iako se slaže s porukama svojih kolega iz Europskog vijeća o neophodnosti držanja „otvorenih vrata EU za Zapadni Balkan", premijer Slovenije Miro Cerar iznosi možda i suštinu problema: „Slovenija se zalaže da europska perspektiva regije bude jasno izražena, ali ona mora biti ispraćena jasnim idejama i akcijama”, zaključio je Cerar tijekom prvog dana sastanka u Bruxellesu na kojem su lideri EU-a razmatrali situaciju na Zapadnom Balkanu.

Konkretno i opipljivo

Poslije jučerašnje rasprave u Europskom vijeću, zaključci o Zapadnom Balkanu sveli su se na par rečenica – na već poznate fraze kada je riječ o proširenju i europskim integracijama. Europsko vijeće jednoglasno je podržalo europsku perspektivu Zapadnog Balkana i potvrdilo svoj angažman na svim razinama u cilju podrške stabilnosti regije i produbljivanja ekonomskih i političkih veza. Istovremeno, naglašena je i važnost reformskog puta, dobrosusjedskih odnosa i sveobuhvatne suradnje u okviru regionalnih inicijativa. I dok u diplomatskim krugovima u Bruxellesu naglašavaju važnost takvog „političkog signala s najviše europske razine", europski analitičari smatraju da to „još jedno slovo na papiru", svejedno s kako visoke pozicije dolazilo, ne znači mnogo bez konkretne akcije.

„Sama poruka da je EU privržen daljem proširenju, iako je bitna, nije dovoljna. Europska unija mora 'oživjeti' tu privrženost, učiniti ju konkretnom i opipljivom", ocjenjuje za DW Alexandra Stiglmayer iz Europske inicijative za stabilnost. „Za tako nešto nisu uvijek potrebna materijalna sredstva. Tu se može raditi i o političkoj podršci u vidu većeg broja posjeta dužnosnika EU-a regiji, ali i o pozivima dužnosnika sa Zapadnog Balkan u posjet europskoj prijestolnici. Lideri Europske unije bi također, kada se obraćaju građanima u njihovim zemljama, trebali objasniti važnost proširenja i dobrobit koju ono donosi EU-u. Javnost Unije ne zalaže se baš previše za proširenje, a posljednji Eurobarometar pokazuje da se više od polovice građana u 13 zemalja članica protivi daljem proširenju", objašnjava Stiglmayer.

U Europskoj inicijativi za stabilnost navode kako postoji još čitav niz konkretnih akcija koje EU, ali i zemlje članice Unije mogu poduzeti kako bi konkretizirale svoju novonaglašenu privrženost europskoj integraciji Zapadnog Balkana. Između ostalog, spominje se i promocija efikasnijeg kretanja radnika, boljeg informiranja zemalja Zapadnog Balkana koji profili radnika se traže u zemljama EU-a, kao i pristup država Zapadnog Balkana mehanizmima Unije koji reguliraju financijsku stabilnost.

Partnerstvo na ispitu

I dok se u javnosti već razmatraju načini na koje Europska unija može realizirati svoja obećanja dana sinoć Zapadnom Balkanu, europski dužnosnici podsjećaju na činjenicu da su eurointegracije proces koji zahtijeva angažman dvije strane.

Juncker Slovenija Juncker i Pahor razgovarali o budućnosti EU: europska politika treba se posvetiti zapadnom Balkanu Europska unija 'TRI DRŽAVE U KRIZI' 'Mogherini se vratila frustrirana s Balkana. Dvije države su pred raspadom' Europsko vijeće Makedonski i bosanski lonac EU smiruje napetosti na zapadnom Balkanu

„Mi bi se trebali prestati praviti da nudimo europsku perspektivu, a zemlje regije bi se trebale prestati praviti da se ozbiljno angažiraju u reformama. Moramo postati ozbiljni jedni prema drugima", poručio je nedavno i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak.

Upravo se dio sinoćnjih zaključaka koji govori o reformama, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj suradnji odnosi na obveze koje EU očekuje da zemlje Zapadnog Balkana ispune, kako bi pomogle u ostvarivanju zajedničkog cilja: jednom zauvijek zajamčenog mira, u zaokruženoj Uniji, na europskom kontinentu. U pitanju je posao koji se odnosi na regiju u cjelini, ali i zemlje Balkana, pojedinačno, imaju svoje posebne zadatke i odgovornosti.

U fokusu Makedonija i BiH

Premijer Hrvatske Andrej Plenković navodi da je sinoć najviše bilo riječi o događajima u Makedoniji i Bosni i Hercegovini: „BiH je naš prvi susjed, imamo preko tisuću kilometara zajedničke granice, Hrvate kao konstitutivni narod. Fokus je naravno na privrednim i društvenim reformama, na ispunjavanju Upitnika, provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Svakako se mora voditi računa i o političkoj stabilnosti, odnosima među konstitutivnim narodima, izborima koji dolaze 2018. godine, izmjenama u okviru izbornog zakona i maksimalnoj ravnopravnosti sva tri naroda", izjavio je premijer Hrvatske neposredno po završetku razgovora u Bruxellesu.

S druge strane, diplomatski izvori kažu da su jasna i očekivanja EU-a od Makedonije, kao zemlje kandidatkinje za članstvo u EU. Ako želi dalje napredovati na europskom putu, Makedonija mora kroz institucije sustava i na demokratski način riješiti trenutnu blokadu u formiranju vlade. U suprotnom, kažu u Bruxellesu, slijede posljedice. U očekivanja EU-a ubraja se i nastavak normalizacije odnosa Srbije i Kosova, demarkacija granice između Kosova i Crne Gore i nastavak reformi u cijeloj regiji.

„Europska unija nema čarobni štapić kojim će riješiti sve probleme na Zapadnom Balkanu", konstatirao je jučer tijekom sastanka Europskog vijeća neimenovani dužnosnik Unije. Ono što EU i Zapadni Balkan imaju je još jedna nada da će novi impuls iz Bruxellesa uroditi plodom i da će dobiti adekvatan nastavak u vidu europske akcije, ali i reakcije regije.

>> 'Balkan se ne smiruje, promatramo trenutno 18 konflikata'

Hrvatski Telekom i Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM)
Generacija NOW
Pobjednički tim natječaja Hrvatskog Telekoma i IRIM-a: „Definirali smo i napravili svoj standard IT učionice – onakav kakav kod nas još ne postoji“

A1 izdvaja za Vas

  • Meter:

    Balkan je propio i prokartao svoju šansu, ne tako davno

  • daniloobradoviic:

    Balkan tumara po starom ,bolje reci njegovi narodi .Iako deo Evrope ,geografski u zivotnom smislu daleka Afrika .Balkanskim drzavicama je potrebno potpuno STARATELJSTVI /SKRB ,kako bi se trajno zacementirao mir .

  • aabbcc:

    Nije ali kad Polumjesec moze biti Zelen , more i Petokraka Zuta.