Japan se sprema ponovno pustiti u pogon najveću svjetsku nuklearnu elektranu, Kashiwazaki-Kariwa, 15 godina nakon katastrofe u Fukushimi. Jedan reaktor te elektrane trebao je biti ponovno pokrenut u utorak, no tijekom vikenda je operater elektrane to odgodio zbog problema sa sustavom alarmiranja koji je primijećen tijekom vikenda i očekuje se da će biti pušten u pogon za nekoliko dana. Državna tvrtka koja upravlja elektranom TEPCO rekla je da će detalje dogovoriti nakon konzultacija s regulatornim tijelima te daljnjih testova.
Građani protiv nuklearke
Ponovno pokretanje reaktora broj 6 povećat će električnu opskrbu regije oko glavnog grada Tokija za oko 2%, a ono predstavlja i prijelomnu točku u polaganom povratku Japana nuklearnoj energiji. Naime, Japan se nakon katastrofe u Fukushimi oslanjao na uvoz fosilnih goriva, što je bilo vrlo skupo za tu zemlju, a isto je tako i ekološki problematično. No s druge strane stoje brojni građani Japana koji se ne slažu s povratkom zemlje nuklearnoj energiji jer strahuju od nove nesreće poput one u Fukushimi.
Nakon što će ovih dana u pogon biti pušten reaktor broj 6, očekuje se da će reaktor broj 7 proraditi do 2030. godine, prema Reutersu. Potpun kapacitet ove nuklearne elektrane iznosi 8,2 gigavata, a reaktor broj šest sam ima kapacitet od 1,36 gigavata. On će se za komercijalne svrhe početi koristiti do kraja veljače, objavile su japanske vlasti. Elektrana se nalazi oko 220 kilometara sjeverozapadno od Tokija. Prostire se na 4,2 četvorna kilometara i kada joj je u pogonu svih sedam reaktora, najveća je nuklearna elektrana na svijetu.
Prije 15 godina Japan je zadesila strašna nesreća kada je tsunami izazvao nestanak struje, što je dovelo do otapanja jezgre u tri reaktora Fukushime. To je natjeralo japanske vlasti da evakuiraju 160 tisuća stanovnika i smatra se da se radilo o najgoroj nuklearnoj nesreći u svijetu nakon Černobila 1986. godine. Nakon te nesreće Japan je zatvorio svih 54 reaktora u zemlji, uključujući i Kashiwazaki-Kariwa, a otada je zemlja bila vrlo oprezna u njihovu ponovnu pokretanju. Od 33 funkcionalna nuklearna reaktora u zemlji Japan ih je dosad ponovno u upotrebu pustio 14, prema Svjetskoj nuklearnoj asocijaciji.
Ponovno pokretanje elektrane Kashiwazaki-Kariwa nije naišlo na opće odobravanje lokalnog stanovništva. Oko 420 tisuća ljudi živi u radijusu od 30 kilometara od elektrane i trebali bi biti evakuirani u slučaju incidenta nalik na onaj u Fukushimi. Britanski Guardian razgovarao je s lokalnim stanovništvom koje se protivi ponovnom pokretanju reaktora.
– Planovi evakuacije očito su neefikasni. Kada zimi sniježi, ceste su blokirane, a mnogi su ljudi koji ovdje žive stari. Što s njima i drugima koji se ne mogu normalno kretati? To je pitanje ljudskih prava – rekao je Ryusuke Yoshida britanskim novinama.
TEPCO, tvrtka koja upravlja ovom nuklearnom elektranom i koja je upravljala Fukushimom u vrijeme nesreće, govori da je mnogo toga naučila otad te da je sigurnosna situacija poboljšana. U elektrani su postavljena vrata otporna na vodu koja štite od udara tsunamija, a postavljeni su i generatori te velik broj vatrogasnih vozila, koji bi upumpavali vodu za hlađenje reaktora u sučaju izvanredne situacije. Zanimljivo, šest tisuća zaposlenika nuklearne elektrane ostalo je zaposleno u razdoblju u kojem elektrana nije funkcionirala.
U međuvremenu su se pojavile aktivističke grupe kojima je cilj spriječiti ponovno stavljanje reaktora u pogon. One su štoviše tražile raspisivanje lokalnog referenduma na kojem bi se stanovnici imali mogućnost izjasniti žele li da u njihovoj blizini opet radi nuklearna elektrana. Referendum nije raspisan, ali aktivisti naglašavaju da je lokalna vlada lani provela anketu, koja je pokazala da 60% Japanaca koji žive u radijusu od 30 kilometara od elektrane doista ne žele da ona opet počne funkcionirati. Još jedan korak u japanskom povratku nuklearnoj energiji događa se upravo u vrijeme kada čelnici Njemačke, najveće europske ekonomske sile, javno kritiziraju odluke ranijih njemačkih vlasti koje su do 2023. zatvorile sve nuklearne elektrane u svojoj zemlji. Sam njemački kancelar Friedrich Merz bio je vrlo jasan prošlog tjedna.
- Bila je ozbiljna strateška pogreška napustiti nuklearnu energiju. Kad ste već krenuli u to, morali ste barem zadržati funkcioniranje posljednjih nuklearnih elektrana u Njemačkoj još najmanje tri godine, kako bismo mi imali istu razinu kapaciteta za generiranje struje – rekao je Merz. Time je jasno uputio kritiku svojim prethodnicima među kojima je i Angela Merkel, koja dolazi iz iste demokršćanske stranke (CDU) kao i Merz.
- Mi sada imamo najskuplju svjetsku energetsku tranziciju. Ne znam nijednu drugu zemlju koja je sama sebi toliko otežala i učinila skupljim kao Njemačka. Postavili smo si ciljeve koje sada moramo ispraviti, ali mi jednostavno nemamo dovoljno kapaciteta za generiranje energije – rekao je njemački kancelar.
Ozbiljna strateška pogreška
Merkel nije bila začetnica politike napuštanja nuklearne energije. Nju je lijeva vlada usvojila još 2000., ali je nesreća u Fukushimi potaknula Merkel da ubrza napuštanje nuklearne energije. Njezina je vlada donijela zakon o zatvaranju preostalih 17 nuklearnih reaktora do 2022. godine. Na kraju su posljednja tri njemačka nuklearna reaktora doista prestala s radom u proljeće 2023. godine. Današnje njemačke vlasti, iako se radi u osnovi o istim strankama koje su na vlasti, kritiziraju odluke prethodnih vlada, što pokazuje da se ekonomska i geopolitička situacija u Europi promijenila, i ono što je izgledalo kao dobra ideja prije 15 ili 25 godina danas za Berlin izgleda kao "ozbiljna strateška pogreška". Također, neke su europske zemlje krenule sasvim drugim smjerom pa je Francuska zadržala nuklearnu energiju kao osnovicu svojeg ekonomskog modela. Ta zemlja danas 70% svoje potrošnje struje dobiva od nuklearne energije.
Oko 420 tisuća ljudi živi u radijusu od 30 kilometara od elektrane i ne žele da se ona ponovno pokrene
Otvori KEKS Pay
