Nakon dana otvorenih prijetnji, dramatičnih izjava i ozbiljnih upozorenja o mogućem ratu, posljednjih dana sve je jasnije da je američki pritisak za neposrednu vojnu akciju protiv Irana oslabio. Retorika američkog predsjednika Donalda Trumpa, koja je u jednom trenutku sugerirala brze i odlučne udare, postupno se pomaknula prema porukama koje se mogu tumačiti kao pokušaj deeskalacije. Iza kulisa odvijali su se intenzivni diplomatski kontakti, a Washington je, unatoč javnim prijetnjama, počeo vagati rizike, posljedice i regionalne učinke eventualnog napada. U trenutku kada su Bliski istok i globalna tržišta bili na rubu nove krize, prevladala je procjena da bi brz vojni udar mogao otvoriti lanac događaja koji bi izmaknuo kontroli.
Prema pisanju Axiosa, pozivajući se na više američkih, izraelskih i arapskih izvora, Trump je odgodio odluku o vojnim napadima na Iran dok Bijela kuća provodi interne konzultacije i savjetovanja sa saveznicima, prije svega oko pitanja može li takva operacija doista destabilizirati iranski režim ili bi proizvela suprotan učinak. Iako vojna opcija formalno ostaje na stolu, odluka o odgodi otkriva duboku nesigurnost unutar američke administracije, ali i zabrinutost saveznika zbog mogućih iranskih protumjera i šire regionalne eskalacije. Dobro upućeni izvori pritom upozoravaju da Trumpova spremnost na uporabu sile nije nestala, već je samo privremeno potisnuta političkim i sigurnosnim kalkulacijama.
Izraelski dužnosnici posljednjih su dana pokazivali sve više opreza. Prema pisanju izraelskih mediji, premijer Benjamin Netanyahu zatražio je od Trumpa dodatno vrijeme kako bi se Izrael mogao pripremiti za eventualni iranski odgovor, procjenjujući da trenutačni američki planovi, usmjereni ponajprije na ciljeve iranskih sigurnosnih snaga, ne bi bili dovoljni za ozbiljno potkopavanje režima u Teheranu. U tom kontekstu, izraelski izvori tvrde da je Trump odlučio uzeti više vremena za razmatranje posljedica.
Paralelno s time, pojavile su se informacije o izravnim i neizravnim kontaktima između Washingtona i Teherana. Iranski veleposlanik u Pakistanu izjavio je da je Trump poručio Teheranu kako trenutačno ne planira napad te zatražio suzdržanost, dok su izvori bliski vladama Bliskog istoka za Financial Times potvrdili da su diplomatski kanali, uz posredovanje trećih strana poput Omana ili Rusije, pridonijeli smanjenju napetosti. Iranska strana pritom je nastojala uvjeriti Washington da ne planira pogubljenja prosvjednika te da su izvješća o broju poginulih prenapuhana.
Unatoč deeskalaciji na diplomatskoj razini, vojna dimenzija ostaje prisutna. Udarna skupina nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln i prateći brodovi kreću se prema regiji, što Washingtonu ostavlja vojnu polugu pritiska. No obrambeni stručnjaci upozoravaju da sami zračni napadi vjerojatno ne bi srušili iranski režim, već bi otvorili prostor za široku i nepredvidivu iransku odmazdu, dodatno destabilizirali regiju i gurnuli svijet u novu sigurnosnu i energetsku krizu.
Otvori KEKS Pay
