U okruženju dubinskih geopolitičkih promjena i preslagivanja globalnih lanaca vrijednosti, ključne ekonomije EU već neko vrijeme gube utrku u konkurentnosti, a nove prijetnje dolaze s najavljenim jačanjem trgovinskih ratova na relaciji SAD – EU – Kina. "Hrvatska danas više nego ikada prije treba investicije iz zemalja koje 'dijele karte' u preslagivanju globalnih lanaca vrijednosti", jedan je od naglasaka tjednog osvrta Hrvatske udruge poslodavaca koji potpisuje njezin glavni ekonomist Hrvoje Stojić. To podrazumijeva i korištenje mogućnosti koje pružaju trendovi vraćanja poslovnih procesa u obližnje zemlje, tzv. nearshoringa.
Prema zadnjem Savillsovu nearshoring indeksu – čiji glavni kriteriji obuhvaćaju troškove prerađivačke industrije, trošak električne energije, razvijenost infrastrukture i trgovinsku otvorenost – Hrvatska je na petom mjestu među članicama EU. Stojić ističe da je potrebna snažnija podrška investitorima u budućem dizajnu lokalnih lanaca nabave. U ambijentu smanjenih prilika Hrvatska, kaže, brodi na krilima potrošačkog optimizma i javne potrošnje, ali pod pritiskom inflacije koju hrane nekontrolirano podizanje plaća i posljedično rekordna potrošnja. Oko rasta plaća podsjeća kako je on umnogome potaknut intervencijama države kroz proračunsku masu plaća koja je u dvije godine povećana 58% te minimalaca koji je u tri godine povećan 55%.
Imajući u vidu neizvjesno ekonomsko okruženje, ali i višegodišnje razdoblje fiskalne ekspanzije, u HUP-u smatraju da je vrijeme za racionalizaciju državne potrošnje te navode gdje vide prostor za to. Tako npr. računaju da bi optimizacija jedinica lokalne države funkcionalnom raspodjelom nadležnosti, objedinjavanjem i pametnom raspodjelom zadataka mogla donijeti godišnje uštede od oko 150 milijuna eura, ako bi se primijenila na tri četvrtine JLS-a (od njih 576 ukupno).
U vezi sa stalnim apelima za daljnje prebacivanje poreznog tereta s dohotka ostvarenog radom na dohodak ostvaren korištenjem imovine mišljenja su da porezni klin (ove godine na 42,4%) treba svesti na razinu "top 5" najkonkurentnijih članica Unije. A da bismo bili predvodnici u regiji Srednje i istočne Europe, trebalo bi ga smanjiti za čak 10 postotnih bodova. Uz dodatno povećanje praga primjene više porezne stope na dohodak, u tom smjeru zagovaraju i ograničavanje osnovice za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće. U većini članica Unije takva ograničenja postoje, a raspon se kreće od dvije do šest prosječnih plaća, kaže Stojić.
U sferi parafiskalnih nameta, čija smanjenja (i ukidanja) nameće i proces pristupanja OECD-u, drže da bi ih trebalo srezati za 30% u četiri godine, uz digitalizaciju administrativnih procesa i racionalizaciju "obveza" nametnutih primjenom EU regulative. U HUP-u se zalažu za to da se javnom zdravstvu omogući ulaganje u nove tehnologije, znanje i preventivu, uz štednju kroz manju mrežu bolnica, objedinjenu javnu nabavu, redukciju duple dijagnostike te fokus na ishode liječenja. Procjenjuju da bi to troškove moglo srezati za najmanje 20%. Poslodavci drže da je prilagodbama Zakona o poticanju ulaganja najboljoj praksi zemalja u okruženju moguće otvoriti prostor za čak trostruko veća ulaganja u istraživanja i razvoj (R&D) kako bi se približila razini od 5% BDP-a. Put prema tome vide u poreznim olakšicama.
>> FOTOGALERIJA Evo koliko vaši prijatelji i susjedi zarađuju: Neki primaju i po 2800, a od ovih ljudi ne tražite da plate kavu
