Proglašenjem Posebnog rezervata šumske vegetacije Poljana na jugozapadnim obroncima Papuka Hrvatska je dobila jedno od svojih najvrjednijih novih zaštićenih područja.Rezervat na površini od 234,91 hektara štitit će vrijedne stare bukove i hrastove šume, među kojima se nalaze i stabla starija od dva stoljeća. Zbog iznimne očuvanosti i prirodne ravnoteže stručnjaci ga uspoređuju sa sekundarnom prašumom. Riječ je o prvom novom posebnom rezervatu nakon više godina te jednom od najvažnijih iskoraka u zaštiti prirode u novije vrijeme.
Poljana nije jedina novost u hrvatskoj mreži zaštićenih područja. Nakon proglašenja Parka prirode Dinara 2021. godine, ove je godine status parka prirode dobilo i područje Zagorskih gora, pa Hrvatska danas ima 13 parkova prirode. Time se nastavlja postupno širenje sustava zaštite najvrednijih prirodnih cjelina.
Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, u Hrvatskoj se trenutačno nalazi 410 zaštićenih područja koja zauzimaju oko 819 tisuća hektara, odnosno 9,3 posto državnog teritorija. Od toga je oko 13,5 posto kopnene površine i gotovo dva posto teritorijalnog mora pod nekim oblikom nacionalne zaštite. Uz 13 parkova prirode, Hrvatska ima osam nacionalnih parkova, dva stroga rezervata, 80 posebnih rezervata, dva regionalna parka, 78 spomenika prirode, 79 značajnih krajobraza, 27 park-šuma te 120 spomenika parkovne arhitekture. Sustav zaštite tako obuhvaća najvrednije šumske, planinske, močvarne, riječne i morske ekosustave.
Posebnu vrijednost ovog sustava čini njegova iznimna raznolikost – od visokoplaninskih vrhova Dinare i Velebita, preko krških rijeka, prostranih šuma i močvarnih područja Kopačkog rita i Lonjskog polja, pa sve do najvrjednijih i najočuvanijih dijelova Jadrana. Zaštićena područja pritom nisu važna samo zbog očuvanja bioraznolikosti nego i zbog razvoja održivog turizma. Nacionalne parkove i parkove prirode svake godine posjećuju milijuni ljudi, pri čemu Plitvička jezera, Krka i Kornati i dalje privlače najveći broj domaćih i stranih gostiju. Prihodi od posjetitelja sve se više ulažu u obnovu infrastrukture, edukaciju, očuvanje staništa i prilagodbu klimatskim promjenama.
Istodobno se povećavaju i državna te europska ulaganja u zaštitu prirode. Ministarstvo provodi program vrijedan ukupno 75 milijuna eura, usmjeren na unapređenje upravljanja zaštićenim područjima i ekološkom mrežom Natura 2000. Tijekom ove godine već su dodijeljeni ugovori vrijedni više desetaka milijuna eura za obnovu staništa, unaprjeđenje vodnog režima, uklanjanje invazivnih vrsta te modernizaciju upravljanja nacionalnim parkovima i parkovima prirode.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković istaknula je kako je riječ o dosad financijski najvrednijem programu namijenjenom hrvatskim zaštićenim područjima, naglasivši da ulaganja trebaju istodobno pridonijeti očuvanju prirodne baštine, bioraznolikosti i održivom razvoju lokalnih zajednica.
Iako zasad nisu najavljena nova proglašenja nacionalnih parkova, stručne službe kontinuirano analiziraju vrijedna područja koja bi u budućnosti mogla dobiti neki od oblika zaštite. Hrvatska pritom slijedi i europske ciljeve prema kojima bi do 2030. najmanje 30 posto kopna i mora trebalo biti obuhvaćeno učinkovitim mjerama očuvanja prirode. U tom kontekstu važnu ulogu ima i ekološka mreža Natura 2000, koja već danas obuhvaća više od trećine hrvatskog kopna te znatan dio morskog prostora, svrstavajući Hrvatsku među zemlje s najvrjednijom i najočuvanijom prirodnom baštinom u Europi.
Otvori KEKS Pay
