Hrvatska prijenosna mreža, prema stanju iz 2024./2025., funkcionalna je i omogućuje sigurnu opskrbu, ali se suočava s nekoliko rastućih izazova. Jedan od glavnih problema sve je češće nezadovoljenje sigurnosnog kriterija N-1, što znači da bi u slučaju ispada pojedinog elementa mreže u nekim situacijama moglo doći do preopterećenja drugih dijelova sustava.
Razlog tome je, prije svega, rast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i povećani tranzit električne energije kroz sustav, što stvara zagušenja u pojedinim dijelovima mreže. U 2024. godini broj sati u kojima je zabilježeno nezadovoljenje tog kriterija povećan je na svim naponskim razinama. Dodatni izazov je starost dijela infrastrukture jer značajan dio vodova, transformatora i opreme dolazi do faze u kojoj su potrebne revitalizacije ili zamjene. Istodobno, sustav se mora prilagođavati brzo rastućem interesu za priključenje novih elektrana, posebno iz obnovljivih izvora, što dodatno opterećuje postojeću mrežu.
Podaci su to iz Desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže 2026. – 2035., s detaljnom razradom za početno trogodišnje i jednogodišnje razdoblje, koji je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) uputila u javno savjetovanje, koje traje do 18. ožujka.
Mreža trenutačno funkcionira, da sumiramo, ali je sve više na granici svojih kapaciteta u pojedinim područjima, osobito zbog energetskog prijelaza i povećanja proizvodnje iz vjetra i sunca.
Upravo iz tog razloga, razvijeni su i planovi za sljedeće razdoblje. Od 2026. do 2035. predviđaju se opsežna ulaganja kako bi se mreža prilagodila energetskoj tranziciji i rastu potrošnje, a najvažniji smjer, prije svega, jest izgradnja novih dalekovoda, posebno na razini 400 kV.
Planira se jačanje glavnih prijenosnih koridora, uključujući nove 400 kV vodove koji bi trebali povezati ključne dijelove sustava i omogućiti integraciju većeg broja obnovljivih izvora energije. Jedan od ključnih projekata je dvostruki 400 kV vod Konjsko – Tumbri, uz dodatna pojačanja prema Melini, Istri i dubrovačkom području. Planiraju se i nove trafostanice 110 kV te njihovo povezivanje s distribucijskom mrežom, kako bi se omogućilo priključenje novih elektrana i potrošača. Zbog očekivanog rasta vjetroelektrana i sunčanih elektrana, ideja je da se mreža značajno i proširi te ojača, jer bez novih dalekovoda daljnja integracija obnovljivih izvora energije mogla bi biti ograničena.
Velik dio ulaganja ide i na zamjenu stare opreme, rekonstrukcije vodova i modernizaciju trafostanica, kako bi se produžio životni vijek infrastrukture i povećala pouzdanost sustava. Planirana su ulaganja i u ICT sustave, digitalno upravljanje mrežom i nove tehnologije za upravljanje tokovima energije i stabilnost sustava, a razmatraju se i baterijski sustavi za pohranu električne energije (BESS) koji bi pomogli u balansiranju proizvodnje iz obnovljivih izvora.
Kako se navodi u Desetogodišnjem planu razvoja prijenosne mreže, hrvatska prijenosna mreža zasad osigurava stabilnu opskrbu, ali se zbog rasta obnovljivih izvora, tranzita energije i starosti dijela infrastrukture mora znatno proširiti i modernizirati, zbog čega HOPS
do 2035. planira izgradnju novih 400 kV koridora, trafostanica te opsežnu revitalizaciju i digitalizaciju sustava.
Otvori KEKS Pay
