- Ova svečanost želja je velike većine građana Hrvatske - rekao je šef hrvatske Vlade Ivica Račan jučer u Luxembourgu nakon svečanog potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Istom prigodom potpisan je i Privremeni sporazum o trgovinskim i prometnim pitanjima, a prihvaćena je i Zajednička deklaracija o političkom dijalogu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prvi je dokument kojim Hrvatska stupa u ugovorni odnos s Europskom unijom, rekao je tom prilikom Chris Patten, povjerenik za vanjsku politiku Europske komisije. U velikoj dvorani Europskog centra u Luxembourgu taj su sporazum potpisali i svi vanjskopolitički ministri Europske unije, okupljeni na redovitom sastanku Ministarskog vijeća.
Zajedno s premijerom svečanom činu prisustvovali su ministri Tonino Picula, Neven Mimica, Mato Crkvenac, Goranko Fižulić i brojni njihovi suradnici. Među uzvanicima na svečanosti je bio i prijašnji šef hrvatske misije pri EU grof Janko Vranyczany-Dobrinović.
Za ratifikaciju i dvije godine
Hrvatska je na potpis tog dokumenta čekala godinama: prvi takav sporazum s EU bio je tehnički pripremljen još 1995. godine, ali je Bruxelles nakon "Oluje" prekinuo pregovore s Hrvatskom. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatska se obvezala na obuhvatne reforme u gospodarskom sustavu, pravosuđu i državnoj upravi kojima će postupno uvoditi standarde Europske unije. Hrvatska tim sporazumom praktički postaje pridruženom članicom Europske unije i stječe status potencijalnog kandidata za punopravno članstvo. Formalno, međutim, potrebno je još završiti proces ratifikacije tog dokumenta, koji bi u parlamentima zemalja EU mogao potrajati do dvije godine.
Pojedine odredbe Sporazuma ipak će se početi primjenjivati odmah, odnosno početkom iduće godine. Politička suradnja Hrvatske i EU u tom prijelaznom razdoblju, do potvrđivanja Sporazuma, temeljit će se na Zajedničkoj deklaraciji o političkom dijalogu, a gospodarsku i trgovačku suradnju regulira jučer potpisani Privremeni sporazum.
Cilj je političke suradnje jačati demokraciju, ljudska prava i prava nacionalnih manjina. U Zajedničkoj deklaraciji napominje se također da će u procesu približavanja Hrvatske EU "u najvećoj mogućoj mjeri" biti vrednovane individualne zasluge i postignuća. Ta bi formulacija trebala raspršiti strah iz pojedinih političkih krugova u Hrvatskoj da će sporazum s Europskom unijom Hrvatsku odvući u neku novu balkansku integraciju.
Sporazum o pridruživanju, kao i privremeni gospodarski sporazum, potvrđuju hrvatskim izvoznicima pravo na bescarinski pristup tržištu Europske unije i na ukidanje količinskih ograničenja. Za uvoz iz zemalja Europske unije slijedi postupno snižavanje carinskih stopa, i to već od 1. siječnja iduće godine, kad će za neke proizvode carine biti potpuno ukinute. Industrijski proizvodi svrstani su po grupama "osjetljivosti", te će neki zadržati dulji prijelazni rok zaštite. Takav dulji prijelazni rok posebno je dogovoren za poljoprivredne proizvode, ribe i riblje prerađevine.
Optimistične su procjene da će prilagodba standardima EU trajati šest godina. Za to vrijeme dio troškova reformi Hrvatska bi mogla podmiriti iz fondova Europske komisije. Procjene su da bi CARDS program mogao Hrvatskoj u tu svrhu donositi oko 60 milijuna eura godišnje.
Provedbu Sporazuma nadzirat će Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje. U sastav toga vijeća ulaze predstavnici EU i hrvatske Vlade. U hrvatskoj političkoj javnosti nastala je stoga bojazan da bi se Vijeće moglo u nekim situacijama postaviti iznad Sabora. Da bi odagnala te bojazni, Vlada je donijela posebnu odluku po kojoj se hrvatski predstavnici u Vijeću obvezuju svoje stavove prvo dati na potvrdu Vladi, a u nekim situacijama tražiti mišljenje Sabora. Odluke Vijeća moći će se provoditi samo po postupku za donošenje zakona u domaćem zakonodavstvu.
Fischer nosio Croata kravatu
Šef njemačke diplomacije Joschka Fischer došao je na jučerašnji sastanak noseći Croata kravatu. Naravno, to nije prošlo nezapaženo među hrvatskim diplomatima, s obzirom na to da su još nedavno morali pomno vagati što je značila Fiscerova ideja o europskom ekonomskom prostoru 2 u kojem bi praktički bile sve zemlje bivše Jugoslavije. Ta se ideja više ne spominje, a Fischerovu kravatu mnogi su zapazili. Bilježimo i Račanov susret s britanskim vanjskopolitičkim ministrom Jackom Strawom. Šuška se o mogućem Blairovom posjetu Zagrebu.
Potpisivanje Sporazuma jučer je priopćenjem pozdravio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
LUXEMBOURG Deana Knežević
Otvori KEKS Pay
