Hrvatska je ekonomija i u drugom tromjesečju ostala među tri najdinamičnije ekonomije u Europskoj uniji, uz godišnju stopu rasta od 3,4 posto i ubrzanje od 1,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Kada bi se takav tempo održao do kraja godine, doveo bi do impresivnog rasta između četiri i pet posto na godišnjoj razini. Međutim, gotovo nitko ne očekuje da će se tako snažan zamah protegnuti kroz cijelu godinu. Podaci nastali u špici turističke sezona i ostala kretanja u europskom okruženju sugeriraju da će drugi dio godine biti nešto lošiji od više nego solidnog drugog kvartala.
Turizam usporava
Bolja se slika dobije kad se domaća kretanja usporede s europskim kontekstom, što je učinio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji se pohvalio trećim najbržim rastom u EU. – Vlada će nastaviti poticati snažan rast BDP-a, kao i plaća, zaposlenosti, ulaganja i ukupnog životnog standarda građana. Želimo da prednosti gospodarskog rasta osjeti svako kućanstvo – naglasio je premijer.
Analitičari u nastavku godine očekuju usporavanje zbog slabijeg turizma, ali i ograničenog kapaciteta domaće potražnje da dugoročno održava visoku stopu rasta. Primjerice, srpanj je nakon dugo vremena donio stagnaciju broja zaposlenih. K tome, globalni je kontekst nepovoljan, a odnosi Europske unije s Amerikom dovode do pada investicija, poskupljenja i produbljivanja neizvjesnosti. Ipak, i s tim, cjelogodišnja stopa rasta kretat će se oko solidnih tri posto.
Najveći doprinos rastu i dalje daje osobna potrošnja, koja čini približno 60 posto BDP-a i u drugom je kvartalu porasla četiri posto. Povoljniju sliku kvari ubrzanje inflacije, koja je osjetno viša nego u europodručju. Hrvatska se izdvojila snažnim poskupljenjima u turističkom sektoru i uslugama, a ni s hranom ne zaostaje za prosječnim cijenama u EU. U nekim su segmentima cijene i znatno više. Potrošnju gura i siva ekonomija, osobito u uslužnim djelatnostima te na tržištu nekretnina, gdje ponovno dolazi do skoka cijena stambenih nekretnina, ali i najma. Oslanjanje gospodarstva na potrošnju ujedno otvara pitanje dugoročne održivosti jer se strukturalni problemi, poput niske produktivnosti i konkurentnosti, time ne rješavaju.
U drugom je kvartalu pozitivna dinamika vezana i uz investicije, koje su porasle 5,2 posto. Njihov rast u velikoj se mjeri povezuje s ubrzanim korištenjem sredstava iz EU fondova, osobito kroz infrastrukturne projekte. Iako se taj zamah smanjuje u odnosu na prošlu godinu, kada su investicije rasle dvoznamenkastim stopama, još predstavlja snažan impuls gospodarstvu. Ograničavajući faktor je blizina krajnjeg roka za korištenje sredstava iz europskog Fonda za oporavak i otpornost, što može značiti da će se sadašnja investicijska dinamika teško održati u srednjem roku.
Državna potrošnja u drugom je kvartalu rasla znatno sporije nego lani – 2,4 posto – što je za pozdraviti ima li se na umu lanjsko predizborno pumpanje državne potrošnje, koje je proizvelo osjetno povećanje proračunskog deficita.
Vanjski sektor pokazao je mješovite rezultate. Ponovno pokretanje obnovljene riječke rafinerije poguralo je izvoz robe, dok je izvoz usluga pao za 0,3 posto, što je zabrinjavajuće s obzirom na presudnu važnost turizma i srodnih uslužnih djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo. Najveći negativni doprinos došao je od uvoza usluga, koji je skočio čak 16,4 posto. Uvoz usluga ima negativan učinak na BDP jer novac odlazi u inozemstvo bilo da građani više putuju izvan Hrvatske ili tvrtke više koriste strane digitalne/poslovne usluge. Na taj način neto doprinos vanjske trgovine ostaje negativan unatoč solidnim rezultatima izvoza robe.
Građevina prednjači
U strukturi rasta ističu se građevinski sektor, s impresivnim rastom od 7,4 posto, trgovina i povezane uslužne djelatnosti, ali ove je godine došlo i do oporavka industrijske proizvodnje. Time se potvrđuje da hrvatska ekonomija trenutačno počiva na kombinaciji domaće potrošnje, investicija i određenog oporavka industrije, dok tradicionalno najsnažniji motor – turizam – pokazuje znakove slabosti. Važan je i europski kontekst. Dva najveća vanjskotrgovinska partnera – Njemačka i Italija – bilježe pad BDP-a u drugom tromjesečju, od 0,3, odnosno 0,1 posto. To se reflektira i na špicu turističke sezone jer broj gostiju iz tih dviju zemalja bilježi pad. Europodručje u cjelini ostvarilo je tek 0,1 posto rasta u odnosu na prethodno tromjesečje, uz godišnju stopu rasta od 1,4 posto. U takvom, gotovo stagnirajućem okruženju, hrvatski rast od tri i više posto jasno pokazuje da je domaća potražnja postala ključni amortizer i motor razvoja.
Premijer se hvali da je Hrvatska dosegnula 77 posto prosječne razvijenosti EU u odnosu na 62 posto, koliko je imala uoči ulaska u EU. Ostaje upozorenje da se hrvatski rast trenutačno oslanja prije svega na domaće faktore i povoljne kratkoročne okolnosti, dok dugoročni problemi, poput niske produktivnosti, slabe konkurentnosti i prevelike ovisnosti o turizmu, ostaju u pozadini. Upravo zbog toga je presudno pitanje hoće li domaća potrošnja i investicije, potaknute europskim subvencijama, uspjeti generirati stabilniji i produktivniji rast u srednjem roku ili će se zemlja vratiti na skromniju dinamiku kad presahnu sredstva iz europskih fondova.
Otvori KEKS Pay
Plenković je najzaslužniji za veliki rast plaća, veliki rast zaposlenih u javnom sektori, veliki rast cijena, veliki rast iseljavanja i veli rast broja strane radne snage iz nekompatibilnih kultura.