Hrvatska bi mogla spasti na dva velika grada s više od 100.000 stanovnika – Zagreb i Split. Osijek je nakon popisa stanovništva 2021. pao ispod 100 tisuća stanovnika na njih 96.313, a isti scenarij prijeti i Rijeci. Rijeka je među svim velikim gradovima i županijskim središtima rekorder s najmanjim udjelom djece do 14 godina, dok joj se udio starijih u dobi od 65 i više godina približava trećini te je u lošijoj situaciji od Osijeka. Teško će sačuvati status jednog od četiri grada s više od 100 tisuća stanovnika jer stariji stanovnici umiru, a djece nemaju.
Rijeka je po udjelu djece do 14 godina lošija i od Siska i od Vukovara. Za četiri godine na sljedećim lokalnim izborima izvjesno je da će se pad broja stanovnika Rijeke odraziti na smanjenje broja vijećnika jer prema Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, broj vijećnika određuje se prema broju stanovnika. Tako će se Osijeku broj vijećnika smanjiti s njih 31 na 27 i izgubit će jednog dogradonačelnika.
Zagreb više stanovnika
Osijek je 2021. pao na 96.313 stanovnika s udjelom djece do 14 godina od 13,4% (12.873) i starijih od 65 i više godina 22,2% (21.349). Prema posljednjoj procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku, lani krajem godine Osijek je imao 95.472 stanovnika i među njima 13,3% djece i starijih od 65 godina 22,7%. U dvije godine malo im se povećao broj starijih i malo smanjio broj djece do 14 godina. Samo je Zagreb od četiri najveća grada zabilježio rast stanovnika, s njih 767.131 iz 2021. na 772.122 krajem 2023. Iako je dobio gotovo pet tisuća stanovnika više u dvije godine, i Zagreb kao i ostala tri najveća grada bilježe pad udjela djece do 14 godina. Zagreb je 2021. imao 116.644 djece do 14 godina (15,2 %), a krajem 2023. njih 14,9%, dok je udio starijih ostao isti - 20,7%.
U povodu lokalnih izbora te napisa da će Osijek izgubiti četiri vijećnika i jednog dogradonačelnika, Vjeran Marijašević, SDP-ov kandidat za gradonačelnika Osijeka, izjavio je za Dnevnik.hr: "Pravo pitanje je zašto ljudi iz Osijeka odlaze, a ne zašto imamo manje vijećnika ili zašto ćemo imati jednog zamjenika gradonačelnika... Ljudi iz Osijeka odlaze, ali to se može promijeniti politikama SDP-a..." No, da je do učinkovitih politika SDP-a pokazale bi se na primjeru Rijeke, u kojoj SDP ne silazi s vlasti, a u goroj su situaciji od Osijeka. Rijeka je na popisu 2021. imala 107.964 stanovnika i među njima samo 11,5% djece do 14 godina (12.467) te čak 26,5% (28.644) starijih od 65 i više godina.
Rijeka je već tada imala manje djece do 14 godina od svih velikih gradova i županijskih središta te udio starijih iznad nacionalnog prosjeka (22,5%). Prema procjeni DZS-a, u Rijeci se situacija još pogoršala te je krajem 2023. pala na 106.163 stanovnika među kojima je tek 11,3% djece do 14 godina te čak 27% starijih, a po potonjem se gotovo približila rangu Japana koji ima najviše starog stanovništva. Iako je Osijek pao ispod 100 tisuća stanovnika, i 2021. i 2023. imao je više djece do 14 godina od Rijeke. Akademik i demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap slaže se da će Hrvatska ovim tempom spasti samo na dva grada s više od 100 tisuća stanovnika, Zagreb i Split. Rijeka je, drži, u još goroj situaciji od Osijeka. No upozorava na nestajanje gradova srednje veličine i da sada snosimo posljedice jer nismo rješavali uzroke loše demografske situacije.
– Nestaje čitav sustav gradova koji su bili nositelji razvoja. Nestaju mali gradići i gradovi srednje veličine diljem velikog prostora i tu se mora nešto učiniti. Tu je i odgovornost županija jer se nameće pitanje što one rade. Županijama treba dati veće ovlasti, ali i veće odgovornosti i shvatiti ih kao velike općine. Bez jake imigracijske politike orijentirane na to da se održi hrvatski narod, nema tu ničega... – kaže Akrap i dodaje da nam neće pomoći bavljenje politike promjenom ustroja jedinica lokalne i regionalne samouprave ako politika ne vodi računa o opstanku vlastitog stanovništva. Napominje i da nas čekaju sve veći troškovi za starije stanovništvo.
Split, drugi najveći grad, također ima manje stanovnika nego 2021. Na popisu je imao 160.577 stanovnika i među njima 14,1% (22.690) djece do 14 godina i 22,1% starijih (35.536) od 65 godina. Krajem 2023. imao je 158.943 stanovnika i među njima 13,9% djece te 22,7% starijih. Rast broja stanovnika u Zagrebu neće utjecati na veći broj vijećnika jer prema Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi grad s više od 300 tisuća stanovnika ima 47 vijećnika, grad od 200 do 300 tisuća stanovnika 41 vijećnika, grad od 100 do 200 tisuća stanovnika ima 31 vijećnika, grad od 60 do 100 tisuća stanovnika ima 27 vijećnika, a grad od 35 do 60 tisuća stanovnika ima 21 vijećnika...
Stranci bez prava glasa
Ustavnopravni stručnjak doc. dr. sc. Mato Palić ističe: – Referentna brojka stanovnika za lokalne izbore je popis stanovnika iz 2021., a time i za broj vijećnika. Osijek prema tom popisu nema 100 tisuća stanovnika i može imati 27 vijećnika i jednog dogradonačelnika. Za sljedeće lokalne izbore uzimat će se relevantnim broj stanovnika iz Registra stanovništva koji se ustrojava – ističe Palić. Što se tiče povećanja stranih radnika, njihov broj za ove izbore neće utjecati na povećanje broja vijećnika iako su i oni stanovnici ako imaju prebivalište na području lokalne odnosno regionalne samouprave, ali ne mogu glasati na lokalnim izborima jer nemaju hrvatsko državljanstvo. Kad je u pitanju predstavničko tijelo, općinsko, gradsko vijeće i županijska skupština državljani članica EU, pak, imaju pravo sudjelovati.
>> VIDEO Najveća tajna Jugoslavije: Titov bunker vrijedan milijarde eura
Ja mislim da bi Srbi i Hrvati morali da pripreme jedan samit pomirenja. Ne zato što nam je i jednima i drugima to neophodno ili jako bitno, već iz jednostavnog razloga što nas za stotinak godina neće biti pa je bez veze da nestanemo posvađani :):):)