U još uvijek najboljem dijelu svijeta, Europskoj uniji, živi 449 milijuna ljudi, no prema procjeni Eurostata pola stanovništva EU lani je bilo starije, a pola mlađe od 44,7 godina. Europa je danas doslovno i metaforički "Stara dama", koja još živi u obilju zahvaljujući naslijeđu i staroj slavi, ali o kojoj se sutra neće imati tko brinuti. Od 2014. prosječna starost stanovništva EU porasla je u gotovo svim zemljama, a najviše, i to za četiri godine, u Italiji, Slovačkoj, Grčkoj i Portugalu. U Italiji je prosječna starost stanovništva čak 48,7 godina, a najmlađe stanovništvo ima Irska (39,4 godina). Hrvatska se nakon Italije, Portugala, Bugarske, Grčke, Španjolske i Njemačke ubraja u države s najstarijim stanovništvom, s gotovo četvrtinom stanovnika u dobi od 65+ godina šesta smo zemlja u EU po udjelu starijeg stanovništva, dok nam je udio djece do 14 godina ispod prosjeka EU, tek 14,3%. Njemačka je unatoč silnoj imigraciji u deset godina jedina uz Maltu uspjela pomladiti svoje stanovništvo, ali za samo 0,1 godinu. Nijemci su u prosjeku lani bili stari 45,5 godina. Starenje EU i Europe tema je stalnih rasprava stručnjaka. Politički vrh EU zasad se u borbi s demografskim izazovima više doima poput raštelane gitare u kojoj svaka žica svira svoju politiku. Tko će od političara reći građanima, kao što je to za Guardian izjavio Alan Manning, profesor na Londonskoj školi ekonomije, da ćemo zbog niskih stopa nataliteta trebati redistribuirati ljude koji su se do jučer brinuli za djecu da se brinu za starije? Tko će im reći da ćemo sa starim stanovništvom trpjeti sve nepodnošljiviji pritisak na zdravstveni i mirovinski sustav? Koji nam sutra neće pružati ono što je pružao jučer.
Otvori KEKS Pay
