Naslovnica Vijesti Hrvatska

Hrvat u svemiru? Moguće je, ali zasad teoretski...

U Zagrebu boravi izaslanstvo Europske svemirske agencije, a šefica izaslanstva Nathalie Tinjod otkriva što nas čeka u suradnji s agencijom te kako Hrvatska može pomoći u razvoju i hoće li se svjetski poznati crveno-bijeli kvadratići pojaviti i “gore u mraku”.
13. ožujka 2019. u 21:09 4 komentara 252 prikaza
Foto: DPA/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/7

Hrvati u svemiru? Ideja zvuči kao fantastika. Jer tako danas i jest. No, bili su gore mnogi naši susjedi. Italija je imala prvog Talijana u svemiru, imali su ga i Mađari, Poljaci, Bugari, Šveđani, Slovaci, Nizozemci, Austrijanci... Ako ćemo se šaliti, od svih smo njih bolji u – nogometu. Kategorija je ipak druga.

Blaženka Divjak i Darko Horvat ugostili šesteročlanu delegaciju Europske svemirske agencije MZO Divjak: Želimo ubrzati postupak pridruživanja ESA-i

Prvi hrvatski korak prema svemiru je učinjen. Mali korak. Naša je zemlja započela suradnju s Europskom svemirskom agencijom. Sporazum o suradnji potpisan je prije godinu dana, trenutačno je Hrvatska u prvom stupnju suradnje. Prvom od tri stupnja. Do punopravne članice Europske svemirske organizacije dalek je put, spominje se 2023. godina, no to je budućnost. Vratimo se na situaciju danas. Nathalie Tinjod, šefica šesteročlane svemirske delegacije koja je početkom tjedna posjetila Zagreb, objasnila je za Večernji list što nas čeka. I hoćemo li ikad u orbitu.

Kako Hrvatska može pomoći?

– Što je bio naš posao ovih dana u Zagrebu? Sjetite se da je lani ESA s Hrvatskom potpisala sporazum o suradnji, vi ste posljednja zemlja Europske unije koja je to učinila. Nama je, kao svemirskoj agenciji, važno da sve države Europske unije budu povezane s nama i da surađujemo. Imamo važne programe, poput Galilea i Kopernika, i važno je da svi oni koji u njima surađuju budu povezani i s agencijom. Došao je trenutak da konkretiziramo suradnju, zbog toga smo došli. Želimo dogovoriti prioritete za Hrvatsku i vidjeti koji su vaši industrijski i istraživački potencijali u svemirskom biznisu – objašnjava gospođa Tinjod. Riječ je o menadžerici Europske svemirske agencije koja radi u sjedištu organizacije u Parizu.

Blaženka Divjak Velika promjena Divjak: Planiramo cjelodnevnu nastavu u jednoj smjeni, od 9 do 16

Kako Hrvatska može pomoći u svemirskom biznisu? Što mi Hrvati znamo bolje od drugih?

– Upravo to želimo doznati. U vašoj zemlji, kao i u zemljama središnje i istočne Europe, imate nišu u kojoj možete razvijati proizvode koji su nama vrlo zanimljivi. Ili razvijati specifične stvari, možete komplementirati ono što se razvija u drugim zemljama članicama agencije. Hrvatska se sigurno neće natjecati za glavne razvojne sustave poput punopravnih članica kao što su Francuska ili Njemačka. Riječ je, za početak, o suradnji u nižim područjima. Poput svemirskih aplikacija u kojima koristimo podatke s Kopernika ili Galilea – govori menadžerica svemirske agencije.

Uslijedit će sastanci, radionice, obuke i razmjena specifičnih podataka kako bismo došli do nacionalne svemirske strategije.

ESA | Autor : Marko Lukunic/PIXSELL Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Idemo korak dalje. Iako zvuči fantastično, kada će prvi Hrvat otići u svemir, za 50 godina, sto...? I je li to uopće iz ove perspektive moguće?

– Mogu shvatiti vaše pitanje. Prvo, trebate znati da za to treba mnogo novca. Većina astronauta iz zemalja istočne Europe koji su bili u svemiru sudjelovali su u programu Interkosmos koji je tada vodio SSSR. Danas smo u potpuno drukčijoj geopolitičkoj situaciji. Europska svemirska agencija imala je prije deset godina, dakle 2009. godine, izbor astronauta u kojem su sudjelovali ljudi čije su zemlje punopravne članice. Teoretski, bude li Hrvatska jednog dana na toj razini te bude li imala osobu koja će se prijaviti za taj posao, odnosno zadovoljavati sve uvjete, tada će Hrvat zaista i moći postati astronaut – kaže Tinjod i dodaje:

Divjak Blaženka Divjak Potrošeno 43 milijuna kuna za nabavu opreme u školama

– Naravno, i sami znate da je politika dio takvih odluka. Evo primjer Velike Britanije, ona je odlučila sudjelovati u ljudskim misijama u svemir. Tim Paeke je, uostalom, i bio na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). Britanci su bili spremni podržati taj projekt i financijski. Ista je stvar i s Francuzima, primjerice s astronautom Thomasom Pesquetom, koji je također bio na ISS-u. I Francuska je bila spremna podržati odlazak u svemir. Živim i radim u Parizu i najbolje poznajem situaciju. Moja je zemlja dosad imala deset astronauta.

Susretali ste se sa svim tim ljudima. Kakvi su ljudi astronauti. Sramežljivi? Samouvjereni?

– Neke astronaute let u svemir promijeni. Prije leta su skromni, dragi..., a nakon leta, kad se vrate na Zemlju, toliko su pod pritiskom javnosti da neki od njih zaista postaju zvijezde. Zna biti i obrnuto.

Koliko su stari europski astronauti?

Blaženka Divjak čita uvrede koje je primila U povodu dana žena VIDEO Blaženka Divjak čitala uvrede koje je primila: 'Glupa kokoš, ubij se sama...'

– Obično su to ljudi između 30 i 40 godina. No, imamo i primjer Talijana Paola A. Nespolija koji je na Međunarodnoj svemirskoj postaji bio sa 60 godina. On je, dakako, i najstariji europski astronaut. Kad govorimo o svemirskim turistima, treba znati da je odlazak u svemir riskantan. Treba proći treninge, ne odlazi se tamo turistički. U svemir astronauti odlaze kako bi radili eksperimente. Primjera radi, svi govore ruski. Jer su Rusi također u misiji. Astronauti treniraju i u Rusiji i u SAD-u. Važna je i socijalizacija, na primjer njihova sposobnost da provedu šest mjeseci s troje ljudi. Važno je i to da se selekcija s vremenom mijenjala.

Kako?

– O tome je nedavno govorio i jedan od astronauta iz programa Apollo. Rekao je da su se kriteriji zaista promijenili, da kriteriji koji su vrijedili pri odabiru astronauta šezdesetih godina više nisu isti. Tada je ključno bilo da osoba koja ide u svemir bude vedra, puna života. Ti su ljudi nakon povratka na Zemlju stekli status heroja. Danas je vrlo važno da su astronauti znanstvenici, ljudi koji će raditi eksperimente, ali i koji će znati kako se odnositi prema javnosti i medijima. Naravno, trebamo i danas vedre ljude, ali one koji će moći provesti dulje vrijeme u svemiru.

Blaženka Divjak Žigosanje djevojke Divjak: Pokrenut ću postupak za razrješenje ravnatelja škole u Zadru

Što je s letovima na Mjesec? Prošlo je otad 50 godina. Genijalan je podatak da današnji iPhone ima više tehnologije nego što je imao Neil Armstrong na kontrolnoj ploči Apolla 11. Dakle, tehnologija koju nosimo u džepu ili torbici naprednija je od one kojom su se 1969. godine ljudi koristili leteći na Mjesec.

– Mnoge zemlje uspjele su doći do tamo, od Amerikanca, Rusa, Kineza... Na mnogo načina Mjesec nam je bio dostupan. Čovjek se, ipak, nije uspio tamo vratiti. Cilj nam je, svakako, da se čovjek vrati na Mjesec, ali i da se ondje nastanimo. Astronauti su prije samo ondje došli i odande otišli, a ono što želimo je da čovjek i ostane na Mjesecu.

Skratiti putovanje do Marsa

A Mars?

– Prije nekoliko godina svi su željeli ići na Mars, bilo je to vrlo moderno. No shvatili smo da se prvo moramo vratiti na Mjesec, koji bi nam bio baza, odnosno ispostava za odlazak korak dalje. A tek onda na Mars. Uostalom, francuski astrofizičar Sylvestre Maurice tvrdi da je već rođen čovjek koji će sletjeti na Mars. Problem koji moramo riješiti je – kako ubrzati put na Mars. Trenutačno je za taj put potrebno šest mjeseci i bit će vrlo teško tehnološki ubrzati ljudski put do Marsa. Trebamo napredovati i u pripremi astronauta za tako dalek put. Tehnologija napreduje, radimo eksperimente i sve što možemo kako bismo bili sigurni da će ljudi uspjeti prijeći taj put.

Četvrti LEAP Summit Konferencija za mlade Četvrti LEAP Summit u Zagreb dovodi 80 vrhunskih govornika

Biste li vi otišli na turistički let u svemir?

– Kao turistica, bila sam u Hrvatskoj. Tjedan dana provela sam u Dubrovniku i odsjela u hotelu “Argentina”. Povjesničarka sam i zanimala me povijest toga grada. Kako su se Dubrovčani morali štititi od napada s kopna i s mora, fascinirale su me dubrovačke kule... A s vrha Srđa nevjerojatan je pogled. S jedne strane gledate na more, na stari grad i otok Lokrum, pravu sliku Mediterana, a kad se okrenete i pogledate na drugu stranu, priroda je kao da ste na – Mjesecu.

Biste li otišli u svemir?

– Ne bih, uvjerena sam da bi mi ondje pozlilo. Budimo pošteni, ne može to svatko. Nije to baš za svakoga...

Press konferencija Mosta - Živimo li u policijskoj državi 

OHR SAVJETNIK
Otkrijte imate li sivu mrenu
  • midea:

    Tim Paeke ? dokazani muljator koji izvodi trikove pomoću blue screena i virtualne realnosti .... na ravnoj zemlji , nikako u nekakvom svemiru , da mi možemo putovati svemirom je izmišljotina . Za biti "astronaut" moraš prije svega biti mason ... prikaži još!ason sa backgroundom u vojsci !

  • Avatar Kaladin
    Kaladin:

    A Zemlja, a na njoj i Hrvatska i Hrvati, nije u svemiru? Nego gdje?

  • Avatar nekakav
    nekakav:

    a sve te pametne i razvijene europljane u svemir su dizali i dalje ih dižu rusi... znate, oni zaostali... sva sreća da je nakon 58 godina europa, zapadna, dostigla ruse u nečemu, sad već planiraju i svoje misije... da nije ... prikaži još! francuza sa svojim balističkim raketama prepravljenim za dizanej tereta, ne bi europa svemir vidla osim na američkim i ruskim, sad već i indijskim i kineskim, snimkama.