Ministarstvo rada i ministarskog sustava krenulo je u reformu beneficiranog radnog staža o kojoj su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži prvog" razgovarali pomoćnica rada i mirovinskog sustava Mirjana Rađenović i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvano Hrelja.
– Želimo završiti započetu reformu mirovinskog sustava, još nam je ostao zakon koji rješava pitanje tzv. beneficiranog radnog staža. Sigurno će pojedini poslovi koji su izumrli, primjerice ložači parnih lokomotiva, nestati, a svi ovi koji postoje u sustavu će ostati, samo će morati proći postupak revizije stručnjaka gdje ćemo probati iznaći novi modalitet koji će biti jednostavniji i transparentniji – kazala je Rađenović.
Pojasnila je da će čovjek onog trenutka kad odluči ući u svijet rada na teškim poslovima znati što se očekuje i kolika će biti njegova očekivana mirovina za taj određeni rad.
Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja smatra da nema razloga za strah i da je došlo vrijeme za reviziju beneficiranog radnog staža.
– Ova materija može se uređivati s novim pristupom samo na način da se to temeljito pripremi, da se interdisciplinarno pristupi – rekao je Hrelja. Dodao je da se svijet rada stubokom promijenio i da treba cijeli sustav urediti prema novim uvjetima na tržištu rada.
U emisiji je bilo govora i vojnicima i policajcima koji čine najveću skupinu takvih zaposlenih. Takvim zaposlenicima dat će se, prema najavama, mogućnost za rad i nakon odlaska u mirovinu.
– Cilj je da posebni sastavi policije i vojske mogu početi zanavljati svoje kadrove odnosno da ljudi, ako nema mogućnosti napredovanja, mogu otići u mirovinu i poslije nastaviti raditi, dakle da budu u svijetu rada – rekla je Rađenović.
Razgovaralo se i o drugim skupinama koje su zahvaćene beneficiranim radnim stažom poput baletnih umjetnika i opernih solista.
– Činjenica je da balerina ili baletan, da bi ušli u svijet rada, počinju plesati sa 7 godina i da su oni do 18. već odradili jedan dio svog radnog staža. To ćemo morati vidjeti, ali činjenica je da baletni umjetnici, ako govorimo o ženama, mogu plesati do 42., a muškarci do 45. godine. Tim se ljudima mora omogućiti da rade dalje – rekla je i dodala da takvi mogu sudjelovati u sustavu edukacije itd., odnosno da imaju znanja koja se mogu iskoristiti.
prvo što treba urediti je da čovjek rođen 1958. ne glumi umirovljenika