Svjetske burze i tržišta dionica doživjele su drastičan pad, dok su investitori panično reagirali na vijesti o novim carinskim mjerama koje je najavio američki predsjednik Donald Trump. Ovaj potez dolazi usred globalne ekonomske nesigurnosti, dok se ekonomije širom svijeta suočavaju s prijetnjom recesije, usporavanjem gospodarstava u Europi, i posljedično poskupljenjima u trgovini. Trumpove najave o uvođenju još brutalnijih carina dodatno kompliciraju situaciju, izazivajući strah da bi svjetska ekonomija mogla skliznuti u još ozbiljniju krizu.
Na pitanje kako će ove globalne turbulencije pogoditi Hrvatsku, odgovorio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). U razgovoru za RTL Danas, Stojić je objasnio da pad na financijskim tržištima neće stati dok tržišta ne shvate puni opseg štete koju mogu donijeti carinski ratovi.
„Kada tržišta jasno ukalkuliraju sve posljedice ekonomske štete koja slijedi iz carinskih ratova, pad će se nastaviti, ali onda bi tržište moglo doživjeti predah i krenuti u smjeru oporavka. To je bitno jer američki potrošač, koji značajno ovisi o vrijednosti svoje financijske imovine, manja ulaganja u dionice i kapitalna tržišta može smanjiti svoju potrošnju“, rekao je Stojić.
Za razliku od Amerike, u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, situacija je drugačija, ističe Stojić. Europljani, posebno Hrvati, više se oslanjaju na štednju u nekretninama nego na dionice i tržište kapitala. „Naš izvoz u SAD čini samo jedan posto BDP-a, što je daleko manje nego u drugim europskim zemljama. Dakle, direktan udar na hrvatsko gospodarstvo nije toliki, ali ako dođe do usporavanja gospodarstva u eurozoni, tada će se posljedice osjetiti i kod nas“, napomenuo je.
„Ako dođe do velikog usporavanja gospodarstva u eurozoni, rast BDP-a u Hrvatskoj neće biti 3%, već će pasti na 2% ili čak niže“, dodao je Stojić, naglasivši da je još uvijek prerano davati konačne procjene, jer treba vidjeti hoće li Europa uzvratiti američkim carinama. Također, Stojić je ukazao na potencijalne negativne efekte osvetničkih carinskih mjera, koje bi mogle poskupjeti uvoz sirovina i repromaterijala za europsku industriju. „Europa se već sada suočava s poskupljenjima zbog carina, a sada još i sama postavlja carine na američke proizvode. To može biti na štetu europskih industrijskih kompanija“, rekao je.
U kontekstu prijedloga predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o "nula za nulu" za industrijsku robu, Stojić smatra da je to korak u dobrom smjeru, ali s naglaskom da Amerikanci traže daljnja rješenja u olakšavanju uvjeta poslovanja. „Amerikanci žele poboljšati uvjete za svoje tvrtke u Europi, a posebno se fokusiraju na visoke poreze i restriktivne uvjete za investicije u europskim državama. Trump je na početku svog mandata uveo politiku 'crvenog tepiha' za milijardna ulaganja u SAD, a to bi u europskom kontekstu odgovaralo ulaganjima iznad 30 milijuna eura“, objasnio je Stojić.
Za hrvatsko gospodarstvo, poruka iz Trumpove politike je jasna: „Imamo visoke poreze na potrošnju i dohodak, a uvjeti za investicije su vrlo restriktivni. To nam otežava konkurenciju, dok bi deregulacija mogla biti ključ za poboljšanje poslovnog okruženja“, zaključio je Stojić.
Otvori KEKS Pay
Za Hrvatsku ne će biti loših posljedica zato jer je saveznica i prijateljska zemlja s SAD, a one nikada prijatelje i saveznice ne ostavlja na cjedilu. Hrvatska se zlatnim slovima upisala u knjigu prijatelja SAD još onomad kad je tadašnjoj hrvatskoj predsjednici K.G. Kitarović bilo dopušteno promatrati Bijelu kuću iz neposredne blizine od 300 metara. Predsjednici ostalih zemalja iz balkanskog region mogu samo sanjati o tolikoj počasti.