I dok svi čekaju još jedan pokušaj da se zaustavi krvavi rat koji bukti više od tri godine nakon što je Rusija napala Ukrajinu, na bojišnici se ne vidi da bi do mira moglo tako skoro doći. Ukrajinske snage nedavno su napredovale u Kurskoj oblasti i blizu Borove i Toretska, dok su ruske snage napredovale u drugom dijelu Kurske oblasti i blizu Časiv Jara, Toretska i Novopavlivke, prema izvješću ISW-a. Institut za proučavanje rata analizirao je telefonski razgovor između Donalda Trumpa i Vladimira Putina. Napominju da je Trump izrazio interes za oživljavanje američko-ruske trgovine nakon što Ukrajina i Rusija postignu mirovni sporazum te je rekao da bi Ukrajina također mogla imati koristi od trgovine tijekom procesa obnove. Putin je izjavio da je glavna briga Rusije uklanjanje "temeljnih uzroka" rata, ponavljajući dugogodišnji narativ Kremlja koji poziva na zamjenu sadašnje ukrajinske vlade ruskom posredničkom vladom i predanost Ukrajine neutralnosti. Zelenski je potvrdio spremnost Ukrajine za potpuno bezuvjetno primirje, kao što je Trump prethodno predložio. Kazao je da je Ukrajina spremna na izravne pregovore s Rusijom "u bilo kojem formatu" i ponudio Tursku, Vatikan ili Švicarsku kao moguća mjesta za razgovore. Zelenski je pozvao na to da se u pregovarački proces uključe i američki i europski predstavnici "na odgovarajućoj razini". Rusija mora prekinuti svoj obrazac odugovlačenja pregovora i nenuđenja nikakvih znatnijih ustupaka Ukrajini kako bi legitimni i dobronamjerni pregovori doveli do trajnog i održivog završetka rata protiv Ukrajine.
Nadalje, Rusija mora izričito priznati legitimnost ukrajinskog predsjednika, vlade i ustava te suverenitet Ukrajine kako bi se uključila u smislene pregovore u dobroj vjeri. Putin i drugi dužnosnici Kremlja više su puta lažno tvrdili da je Zelenski nelegitimni vođa prema ukrajinskom ustavu i da su sve ukrajinske vlade od 2014. također nelegitimne. Ukrajinski ustav i zakon izričito navode da Ukrajina ne može održati izbore dok je na snazi vojno stanje i da ukrajinske vlasti ne mogu ukinuti vojno stanje dok traje "prijetnja napada ili opasnost za državnu neovisnost Ukrajine i njezin teritorijalni integritet". Ruski dužnosnici proslijedili su narativ o navodnoj nelegitimnosti ukrajinske vlade još 17. svibnja, a ISW i dalje procjenjuje da je cilj ovog ruskog napora postavljanje uvjeta da Rusija odustane od bilo kakvih budućih ukrajinsko-ruskih sporazuma u vrijeme koje Rusija odabere. ISW i dalje procjenjuje da je Rusija predana produljenju mirovnih pregovora kako bi nastavila napredovati na bojnom polju.
Mirovni pregovori prije uspostavljenog primirja omogućili bi Rusiji da nastavi napredovati u Ukrajini, što bi Rusija vjerojatno pokušala iskoristiti u ukrajinsko-ruskim pregovorima kako bi iznudila daljnje ustupke. Svako buduće primirje zahtijevat će od Rusije i Ukrajine da se uključe u odvojene pregovore kako bi se dogovorili potrebni robusni mehanizmi praćenja, a miješanje pregovora o prekidu vatre s pregovorima o mirovnom rješenju vjerojatno će odgoditi provedbu primirja.
Ruski dužnosnici pozvali su Ukrajinu, navodi dalje ISW, da ustupi cijelu Luhansku, Donecku, Zaporišku i Hersonsku oblast – čak i područja koja ruske snage trenutačno nisu okupirale – prije nego što Rusija pristane na prekid vatre. Rusija je navodno već počela povećavati svoje zahtjeve, a zapadni i ukrajinski izvori izvještavaju da je ruska delegacija prijetila da će zauzeti Harkovsku i Sumsku oblast – dvije oblasti koje Rusija nije ilegalno anektirala niti polagala na njih pravo tijekom pregovora 16. svibnja u Istanbulu. Ova taktika sugerira da će Rusija postaviti dodatne, ekstremnije teritorijalne zahtjeve tijekom pregovora o prekidu rata ako Ukrajina pristane na ruske uvjete za prekid vatre.
Rusija navodno nastavlja širiti svoju vojnu infrastrukturu duž granice s Finskom i Estonijom, vjerojatno u pripremi za buduću agresiju protiv NATO-a. New York Times izvijestio je 19. svibnja da nedavne satelitske snimke, koje su potvrdili dužnosnici NATO-a, pokazuju da Rusija gradi baze i vojnu infrastrukturu u blizini finske i estonske granice. NYT je također izvijestio da ruske snage grade i obnavljaju šatore, skladišta za vozila, skloništa za borbene zrakoplove i helikopterske baze u zračnim bazama Olenja i Alakurtti u Murmanskoj oblasti, zračnoj bazi Kamenka u Republici Komi i zračnoj bazi Petrozavodsk u Republici Kareliji. Visoki dužnosnik NATO-a izjavio je da će Rusija vjerojatno premjestiti trupe dalje na sjever kada završi rat u Ukrajini te da Rusija procjenjuje da je njezin pristup Arktiku ključan za njezin status velike sile. NYT je izjavio da finski obrambeni dužnosnici predviđaju da će Rusiji trebati otprilike pet godina da izgradi svoje snage do prijetećih razina nakon završetka rata u Ukrajini, što bi moglo utrostručiti broj ruskih snaga na finskoj granici. Wall Street Journal (WSJ) slično je izvijestio u travnju 2025. da su zapadni vojni i obavještajni dužnosnici izjavili da Rusija širi vojne baze u blizini Petrozavodska i modernizira željezničke pruge i drugu infrastrukturu duž zapadne granice Rusije s NATO-om.
Zapadni saveznici Ukrajine nastavljaju pružati vojnu pomoć Ukrajini. Australski premijer Anthony Albanese sastao se 18. svibnja s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i potvrdio isporuku tenkova Abrams Ukrajini, a Australska radiotelevizija (ABC) izvijestila je 19. svibnja da je prvi od 49 tenkova Abrams na putu prema Ukrajini. Danska je 17. svibnja najavila paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan 4,2 milijarde danskih kruna (oko 632 milijuna dolara) za razdoblje 2025. – 2028., koji uključuje topničke sustave i streljivo, opremu za borbene zrakoplove i financiranje objekata za obuku ukrajinskog ratnog zrakoplovstva. Finsko Ministarstvo obrane (MoD) objavilo je 19. svibnja da je s Europskom komisijom potpisalo sporazum o opskrbi Ukrajine materijalom i teškim streljivom u vrijednosti od 90 milijuna eura (oko 101 milijun dolara) koristeći profit od ruske zamrznute imovine, navodi Institut za proučavanje rata.
rat će se nastaviti još godinama sve dok gubici ruskih nacista ne postanu neodrživi pa odustanu