Europska komisija predstavila je novi prijedlog prema kojem će države članice Europske unije imati samo tri dana u mirnodopsko vrijeme odnosno šest sati u kriznim situacijama za odobravanje prolaska vojnih trupa i opreme preko svojih granica. Cilj ovog takozvanog "vojnog Schengena" je drastično unaprijediti vojnu mobilnost u Europskoj uniji, izvještava Euronews.
Apostolos Tzitzikostas, europski povjerenik za održivi promet i turizam, istaknuo je na konferenciji za medije da je danas za premještanje vojne opreme i trupa, primjerice sa zapada na istok, nažalost potrebno više mjeseci. "Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana", rekao je, naglašavajući: "Ne možete braniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu. Vrlo je jasno, stoga stvaramo ovaj vojni Schengen."
Paket za vojnu mobilnost, koji je službeno predstavljen danas, dio je šireg niza planova Komisije usmjerenih na jačanje obrane EU do kraja desetljeća. Ovaj vremenski okvir spominje se zbog procjena nekih obavještajnih agencija koje vjeruju da bi Rusija do tada mogla razviti kapacitete za napad na neku drugu europsku zemlju. Ključna mjera bit će ubrzanje izdavanja dozvola za prekograničnu vojnu mobilnost. Trenutačno su pravila u 27 država članica neusklađena, a neke zemlje trebaju tjedne za odgovor na zahtjev druge članice EU. Komisija želi taj proces skratiti na najviše tri dana u mirnodopsko vrijeme i samo šest sati u kriznim situacijama, pri čemu bi se u potonjem slučaju odobrenje smatralo automatskim.
Plan predviđa uspostavu novog europskog sustava za vojnu mobilnost, modeliranog prema Mehanizmu civilne zaštite EU koji omogućuje brzu pomoć u katastrofama. Sustav će uključivati "fond solidarnosti za vojnu mobilnost", putem kojeg će članice moći staviti na raspolaganje imovinu poput teretnih vlakova ili trajekata te "katalog vojne mobilnosti" s popisom civilne imovine dvojne namjene koja se može koristiti za vojne operacije. Sve aktivnosti koordinirat će nova radna skupina sastavljena od nacionalnih koordinatora iz svake države članice. Njihov zadatak bit će i davanje prioriteta financiranju za 500 odabranih infrastrukturnih projekata ključnih za poboljšanje četiri dogovorena vojna koridora, čije lokacije ostaju tajne.
Cilj je modernizirati ceste, željezničke pruge, luke, zračne luke, tunele i mostove kako bi mogli podnijeti težinu i veličinu vojne opreme. "Čvrste logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratovima", naglasio je Tzitzikostas, dodajući da je "fokus na kratkoročnim ulaganjima s brzim dobitkom kako bi se brzo povećao kapacitet."
Tzitzikostas procjenjuje da će za ovaj posao biti potrebno 100 milijardi eura. Međutim, EU je dosad izdvojila samo 1,7 milijardi eura za vojnu mobilnost u trenutnom višegodišnjem proračunu koji završava 2027. godine, iznos koji je povjerenik opisao kao "kap u moru". Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji proračun od 2028. iznosi nešto manje od 18 milijardi eura – deseterostruko povećanje, ali i dalje daleko od cilja. Ipak, Tzitzikostas je pojasnio da to nije jedini izvor financiranja. S obzirom na to da je infrastruktura dvojne namjene, države članice moći će koristiti kohezijske fondove, kao i novac iz programa obrambenih zajmova SAFE. Ta ulaganja moći će se uračunati i u novi cilj potrošnje NATO saveza.
"Nije samo novac u pitanju. Ovaj paket je i o okviru", istaknuo je Tzitzikostas. "Geopolitička situacija u svijetu sada nije laka, stoga moramo naučiti kretati se brže, moramo naučiti raditi više i moramo naučiti postići rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo", zaključio je.
Otvori KEKS Pay
I tako od jedne lijepe i plemenite ideje o EU kao zajednici država, čiji je cilj bio ekonomski snažna zajednica sa visokim standardom njenog stanovništva, novi vlastodršci sa von der Leyen na čelu napraviše umjesto EU NATO. I ovim zločincimaa je standard ljudi u drugom planu, prioritet im je oružje i rat.