Prema procurjelom primjerku nadolazeće strategije Defence Readiness Roadmap 2030, Europska unija planira da njezin tzv. „zid dronova” bude potpuno funkcionalan i integriran unutar „mrežno bazirane sposobnosti dronova” do kraja 2027. godine, kako prenosi Euronews. Dokument, koji će Europska komisija službeno predstaviti u četvrtak, rezultat je mjeseci razgovora između izvršne vlasti EU-a i država članica s ciljem potpune preobrazbe obrambene politike bloka, suočenog s sve agresivnijom Rusijom.
EU je već odredila devet ključnih područja u koja države članice trebaju hitno ulagati, uključujući streljivo, tehnologiju dronova i protudronova. Komisija je također početkom ovog mjeseca predložila da se četiri paneuropska ključna projekta stavljaju u prioritet. Među njima su Eastern Flank Watch, uključujući Europski zid dronova, Zračni obrambeni štit i Obrambeni svemirski štit.
Cestovna karta daje prvi vremenski okvir kada Komisija procjenjuje da bi ovi projekti mogli biti operativni. Navodi se da su „istočni bok i zid dronova najhitniji”. Također predviđa da bi zid dronova trebao biti potpuno funkcionalan i integriran unutar mrežno bazirane sposobnosti dronova – do kraja 2027., dok bi istočni bok trebao biti funkcionalan „do kraja 2028.”
„Protudronske sposobnosti bit će dizajnirane kao višeslojni, tehnološki napredan sustav s interoperabilnim funkcijama za otkrivanje, praćenje i neutralizaciju dronova, kao i sposobnostima za udare na zemaljske ciljeve koristeći dronove za precizne napade,” navodi se u dokumentu. „Protudronske sposobnosti trebale bi biti potpuno interoperabilne i povezane između država članica, pružajući europski situacijski nadzor i mogućnost zajedničkog djelovanja te zaštite ključne infrastrukture zajedno s NATO-om,” dodaje se.
Dokument također pojašnjava pitanja vojne mobilnosti, koja je definirana kao još jedno prioritetno područje i koja će biti predmet posebnog paketa koji će biti objavljen idućeg mjeseca. Komisija očekuje da će u cestovnoj karti „EU-wide vojna mobilna zona, s usklađenim pravilima i procedurama te mrežom kopnenih koridora, zračnih luka, luka i potpornih elemenata koji omogućuju neometan transport vojnika i vojne opreme kroz Uniju, u uskoj koordinaciji s NATO-om” biti uspostavljena „do kraja 2027.”
Trenutno neke države članice trebaju čak 45 dana za obradu zahtjeva drugih zemalja EU-a za premještanje vojnika ili vojne opreme unutar svojih granica. Cilj raznih obrambenih inicijativa koje je Komisija dosad predstavila, uključujući obrambeni zajam pod nazivom SAFE, jest potaknuti zajedničku nabavu vojne opreme i podržati Europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu (EDTIB).
Očekuje se da će to smanjiti troškove, ubrzati isporuke i povećati interoperabilnost među oružanim snagama država članica. Cestovna karta predviđa nove ciljeve, tražeći od država članica da „organiziraju barem 40% obrambene nabave kao zajedničku nabavu – do kraja 2027.” i da „nabave barem 60% svog proračuna za obranu iz EDTIB-a i iz Ukrajine – do kraja 2030.” No, dokument ne identificira nove izvore financiranja za jačanje europske obrane, unatoč zahtjevima pojedinih država članica.
Ponovno se samo ističe da Komisija predlaže da sljedeći višegodišnji proračun EU-a poveća financiranje obrane na 131 milijardu eura, pri čemu bi vojna mobilnost dobila 18 milijardi eura, u odnosu na 1,76 milijardi u sadašnjem proračunu. Umjesto toga, ponovno se poziva na napredak u Uniji štednje i ulaganja kako bi se olakšala privatna ulaganja u sektor, te se ističu dodatna sredstva iz Europske investicijske banke (EIB), poput 1 milijarde eura „fond fondova” u obliku kapitala za potporu brzom rastu obrambenih start-upova i projekata u sektoru obrane, koji bi trebali biti uspostavljeni do kraja godine.
Otvori KEKS Pay
