Doajen hrvatske politike Josip Manolić, koji je 2016. godine stao pred matičara u svojoj 97. godini, nije usamljen slučaj. Kako se životna dob produljuje, tako je sve više vjenčanja među starijim osobama. U Hrvatskoj se te godine vjenčalo 111 parova starijih od 65 godina, a na portalu mirovina.hr ističu da je to rekordan broj vjenčanih starijih od 65 godina. Prijašnjih godina u toj je životnoj dobi godišnje u bračne vode uplovljavalo između 70 i 90 umirovljeničkih parova.
Nije lak korak
Statistički podaci otkrivaju da je 2016. godine među 40 tisuća vjenčanih u Hrvatskoj bilo 486 muškaraca starijih od 60 godina te 269 žena. Godinu dana prije sudbonosno da izreklo je 509 muškaraca i 243 žena starijih od 60. Sudeći po statistici, muškarci se u toj dobi rado vežu uz znatno mlađe žene. Kod Manolića ta je razlika hollywoodskih 37 godina, a prije njega posljednji je put Hrvatska imala 97-godišnjeg mladoženju daleke 1994. godine. Gleda li se desetogodišnje razdoblje, gotovo se prepolovio broj mladenaca mlađih od 24 godine, no zato se povećava broj vjenčanih u srednjoj i kasnijoj životnoj dobi. Ljudima koji se žene u umirovljeničkoj dobi u pravilu je to ponovljeni brak, a stručnjaci koji se bave starijom populacijom kažu da je nova veza način da se prevlada usamljenost koju donosi gubitak prethodnog partnera i život u samačkom domaćinstvu.
Jasminka Dlesk Božić, magistrica gerontologije i ravnateljica Doma za starije osobe Maksimir, navodi da se ljudi koji žive u domovima za starije rjeđe odlučuju na brak od ostalih vršnjaka. Njezin je dom drugi najveći u Hrvatskoj, ali svejedno zna proći i po deset godina dok se ne dogodi neko vjenčanje.
– Prosječna je dob naših korisnika 84 godine, nisu nam česti formalni brakovi, ali imamo dosta parova. Neki su trajniji, neki povremeni – ističe ravnateljica Dlesk Božić. Dvije trećine korisnica su žene, no mnogi k njima dolaze na ručak ili se uključuju u neke od brojnih aktivnosti.
Na ručak im u pravilu dolaze muškarci samci, a deseci različitih radionica i raznih grupa nude im odličan prostor za druženja.
– Normalno je da se ljudi vežu i u starijoj dobi, potreba za pripadnošću i za ljubavlju ne prestaje s godinama. Emocije zadnje umiru, a stariji zbog usamljenosti imaju potrebu da s nekim dijele život – navodi naša sugovornica.
– Ne odlučuju se stariji na brak lako jer takav brak nosi sa sobom mnoge druge probleme, vjenčate se s cijelom obitelji, javljaju se problemi s podjelom imovine, djecom, drugim nasljednicima. Nije to lagan korak, ali posve je razumljiv – kaže Jasminka Dlesk Božić te dodaje da imamo 1400 starijih od stotinu godina, tako da će brakova u poznim godinama biti sve više.
– Ne postoji subjektivan osjećaj starenja, mi sebi nismo stari, okolina nas takvima doživljava – kaže ravnateljica.
Sramota za naše društvo je što ovakav zločinac nije već odavno u doživotnom zatvoru. Zadnje zlo koje je učinio hrvartskom narod jeste ova ženidba te će sada još jedna udbaškkinja dobivati njegovu visoku mirovinu nakon što ode k bragu. Nemaa sumnje, ženidba iz ljubavi.