U petak, 17. siječnja, na snagu stupa novi Pravilnik o najduljem trajanju bolovanja po dijagnozama. Donijelo ga je Ministarstvo zdravstva na prijedlog Hrvatske liječničke komore i Stomatološke komore, u konzultaciji sa stručnim društvima Hrvatskoga liječničkog zbora.
Tek u iznimnim slučajevima bolovanje će moći neprekidno trajati do šest mjeseci, a dosad je to bilo moguće do godinu dana. No, liječnici u primarnoj zaštiti moći će svoga pacijenat držati na bolovanju isključivo do roka koji je, ovisno o bolesti, donesen u Pravilniku. Nakon isteka trajanja bolovanja po tom roku, a ako izabrani liječnik procijeni da pacijentu treba daljnje bolovanje, produljiti ga smije jedino liječnička komisija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. A u slučaju da komisija bolesniku ne odobri pravo na daljnje bolovanje i poslije šest mjesci, izabrani liječnik dužan je svoga pacijenata uputiti mjerodavnm tijelu mirovinskog osiguranja koje donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti.
Pravilnik o rokovima za najdulje trajanje privremene nesposobnosti za rad donosi točno određene dane bolovanja za čak 505 različitih dijagnoza po skupinama bolesti. Izdvajamo neke od njih.
Za salmonelozu s komplikacijama bolovanje može trajati do šest tjedana, a za ostale bakterijske crijevne infekcije do 14 dana, za tetanus do šest mjeseci, za difteriju do 45 dana, hripavac od 15 do 60 dana, za šarlah do 14 dana, meningokoknu infekcija do 40 dana, zoster do 35, za ospice do 21 dan, za akutni hepatitis do 42 dana, a kronični virusni hepatitis do 21 dan.
Za sve zloćudne bolesti usne šupljine i ždrijela, jednjaka, želuca, tankoga i debeloga crijeva na bolovanju se može biti do 60 dana. Šezdeset dana bolovanja određeno je i za rak kože, rak dojke, vrata maternice, jajnika, bubrega, za leukemiju itd.
Za dobroćudne novotvorine na raznim organima utvrđeno je bolovanje do 42 dana.
Demencija kod Alzheimerove bolesti dobila je do 90 dana, isto kao i shizofrenija. Ostali duševni poremećaji do 60 dana. Parkinsonova bolest i srodni sindromi do 42 dana, a multipla skleroza do 42 dana.
Za migrenu se pak može dobiti sedam dana bolovanja, a za paraplegiju i tetraplegiju do 90 dana.
Iz područja ishemičnih bolesti srca izdvajamo sljedeće. Kod dijagnoze angine pektoris može se dobiti bolovanje do sedam dana, za srčani infarkt do 30 dana isto kao i za plućnu emboliju. No kod kardiomiopatije bolovati se smije do 14 dana, a kod moždanog inzulta do 60 dana.
Za gripu i upalu pluća dopušteno je bolovanje do tri tjedna, za astmu tek sedam dana, za vrijed jednjaka, želuca do 28 dana.
Najudulje bolovanje od 90 dana dopušteno je trudnicama zbog prekomjernog povraćanja, bolesniku koji je zadobio ranu očne šupljine, zatim za prijelom prsne kosti i torakalane kralježnice, zbog amputacije dijela ruke ili noge.
Direkorica HZZO-a Ljubica Đukanović kaže da je Pravilnik donijela struka, prema tome državno osiguranje ovdje nema što niti mijenjati niti se upletati. - No - istaknula je - ne čini mi se da je sve tako crno, jer napokon, posljednju riječ ipak donosi liječnička komisija. A intencija je Pravilnika da ljudi koji su zdravi rade, a ne da se bolovanje zloupotrebljava, drži gđa Đukanović.
Ipak, sudeći po postavkama Pravilnika o bolovanju, liječničke komisije imat će pune ruke posla.
Diana Glavina
Otvori KEKS Pay
