Sjednica Vlade održala se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Na samom početku prisutnima se obratio premijer.
– Danas ćemo na Vladi usvojiti prijedlog o usvajanju Prijedloga nacionalnog plana, nakon čega će biti poslan Europskoj komisiji. Riječ je o ključnom dokumentu za razvoj Hrvatske za korištenje 47 milijardi kuna. Bude li potrebno, mi ćemo do kraja 2023. godine zatražiti zajmove u vrijednosti 27 milijardi kuna. Dokument ima više od 1100 stranica. Prema našoj procjeni, 66 posto plana se odnosi na oporavak, a 34 posto odnosi se na otpornost. Gospodarski oporavak odnosi se na usmjerivanje u one sektore koji omogućuju brži gospodarski rast – naveo je Plenković opisujući detalje Plana.
Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 mlrd. kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 mlrd. kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,09 mlrd. kuna, četiri posto); zdravstvo (2,56 mlrd. kuna, pet posto) te inicijativa "obnova zgrada" s 5,95 mlrd. kuna tj. 12 posto sredstava iz NPOO-a.
Na obnovu zgrada trebalo bi ići šest milijardi kuna, a dvije i pol milijarde uložit će se u zdravstvo. Plenković je kazao kako se očekuje da će se do 2026. godine za 25 posto smanjiti broj sudskih procesa.
Ustvrdio je da će Hrvatska zbog spomenutog Nacionalnog plana biti ''zelenija i digitalnija''. Očekuje da će gospodarski rast zbog strukturnih promjena biti još i veći.
– Već smo tijekom javne rasprave kazali da će Hrvatskoj biti na raspolaganju 30 milijardi eura u ovom desetljeću. Ovo je jedinstvena prilika. Zahvaljujem svim resorima – kazao je Plenković i objavio da će Nacionalni plan danas biti objavljen na stranicama Vlade.
– Brojevi su počeli padati, no nema popuštanja. Treba biti maksimalno odgovoran. Svatko od nas ima ulogu u tom procesu u spašavanju životu. Drago mi je što smo počeli u Dubrovniku s cijepljenjem turističkih djelatnika. Prošlog vikenda smo razgovarali sa Stožerom te smo zatražili od ministra zdravstva dinamičan plan.
VIDEO: U Dubrovniku počelo cijepljenje turističkih djelatnika
Apelirao je ponovno uime Vlade da se građani cijepe, posebno građani starije dobi. Kazao je i to da su se on i ministar Grlić Radman susreli s povjerenicom Johansson, gdje su govorili o ulasku RH u Schengen. Naveo je i to da su posjetili brojne županije.
– Hodali smo po Pelješkom mostu i to je bio sjajan osjećaj – kazao je i dodao da su jučer bili na otvorenju vjetroelektrane Korlat, što je sjajan projekt.
Stanje državnog proračuna
Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako su im veće procjene gospodarskog rasta za iduću godinu. U ovoj godini bit će 5.2 posto, a u 2022. godini očekuje se rast od 6.6 posto, a 4.1 posto u 2023. godini.
Naveo je i to kako je nužno u rashodnu stranu proračuna nužno unijeti i aspekt pandemije.
– Predlažemo korekciju deficita proračuna s 2,9 na 3,8 posto za ovu godinu, no već iduće godine planiramo deficit u sklopu maastriških kriterija. Duboko smo uvjereni da ćemo zadržati status Republike Hrvatske i odnose s europskim institucijama.
Istaknuo je kako je pandemija koronavirusa imala značajan utjecaj na javni dug.
Ministar Medved naveo je kako se nastavlja saniranje posljedica potresa.
– U petak će biti otvorenje kontejnerskog naselja Mošćenica, riječ je o donaciji.
Stanje u zdravstvu
Ministar Beroš komentirao je aktualno stanje u zdravstvu.
– Danas je zabilježeno 2439 slučajeva. Do danas je ukupno testirano 1,794.905 osoba, od toga 10.358 u posljednja 24 sata. Više od 51 posto stanovništva od 75 godina cijepljeno je barem jednom dozom. Bolničkim ustanovama dostavljen je dopis u kojem se navodi da se dopusti posjet pacijentima uz poštovanje epidemioloških mjera. Pritisak na bolnički sustav ne jenjava, ali organizacijski se uspijevamo za sve pobrinuti. Ministarstvo zdravstva poslalo je dopis Ministarstvu obrane i Crvenom križu kako bi pomogli pri intenziviranju cijepljenja
– Prva točka je javna komunikacija koja uključuje davanje jasnih odgovora na sva pitanja koja zanimaju hrvatske građane. Drugo, uspostava jasnog zapovjednog lanca. Na čelu je biti ravnatelj HZJZ-a – kazao je Beroš. Ustvrdio je kako se radi na poboljšanju koordinacije zbog čega su imenovana tri: jedan je za organizaciju cijepnih mjesta, drugi za distribuciju, a treći za informatičku podršku. Više o tome pročitajte OVDJE
O mjerama se izjasnio i ministar Božinović. Rekao je kako je Nacionalni stožer prema traženju županijskih stožera odobrio i javno izvijestio o sedam donesenih mjera. Nove mjere odnosile su se na Dubrovačko-neretvansku, Požeško-slavonsku, Osječko-baranjsku, Krapinsko-zagorsku, Primorsko-goransku, Istarsku i Zagrebačku.
Na Vladi je podržano i osnivanje Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika.
O prijedlogu akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga govorio je ministar Ćorić.
– Liberalizacija tržišta usluga do kraja prvog kvartala 2021. godine provedena je kroz 250 mjera u 50 uslužnih djelatnosti i profesija, time je ostvarena ciljana vrijednost Nacionalnog programa reformi u 2021. godini.
Neke su od tema na dnevnom redu: Prijedlog odluke o utvrđivanju Prijedloga nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. za završno usuglašavanje, Prijedlog odluke o donošenju Programa konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2022. – 2024. te će se iznijeti najnovije informacije o aktualnom stanu vezano uz potres i koronavirus u Hrvatskoj.
Postoji mogućnost uvrštenja pojedinih točaka na dnevni red na samoj sjednici Vlade.
Cijepiti, cijepiti, cijepiti.