Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Da bismo obuzdali javni dug BDP do 2019. mora skočiti 14%

Javni će dug rasti na 295 milijardi kuna, ali će gospodarstvo rasti 12 puta brže pa će se udio javnog duga u BDP-u skresati na 75 %
27. siječnja 2017. u 22:42 4 komentara 613 prikaza
22.12.2016., Zagreb - Vlada RH je na danasnjoj sjednici, uz ostalo, raspravljala o pregovorima sa sindikatima drzavnih sluzbenika o povecanju placa. Zdravko Maric.  Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Vlada je donijela novu Strategiju upravljanja javnim dugom kojom je potvrđeno da je jedan od glavnih ciljeva administracije Andreja Plenkovića smanjivati ovisnost o kreditorima, što je jedino moguće smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u.

Projekcije Strategije kažu da će do 2019. udjel javnog duga u ekonomskim aktivnostima biti smanjen 11,5 posto, na oko 75 posto u odnosu na ono što je ostavila Vlada Zorana Milanovića.

Visina javnog duga trebala bi se do 2019. povećati nominalno za samo šest milijardi kuna u odnosu na kraj 2015., na ukupno 295 milijardi kuna, ali plan smanjenja udjela duga u BDP-u počiva na rastu gospodarstva.

Tomislav Ćorić Ministar rada i mirovinskog sustava Ćorić: Nijedna varijanta otkupa udjela u Ini ne smije povećati javni dug euri Ratko Bošković Ispunjavanje uvjeta za euro Hrvatsku bi moglo još više upropastiti plenković, vlada 'NEMA OSNOVE' Vlada podržala Barišića: Predlažemo Saboru da ne donosi odluku o iskazivanju nepovjerenja

BDP bi se do 2019. po planu Vlade trebao povećati na čak 391,5 milijardi kuna. Strategijom se tako planira ukupan rast gospodarstva od 14 posto u odnosu na početak mandata, odnosno BDP veći za gotovo 50 milijardi kuna nego na kraju 2016.

I dok ministar financija Zdravko Marić planira čvrsto držati uzde pa povećati ukupni dug za samo 4 milijarde kuna u cijelom mandatu, Milanovićeva je administracija nabildala javni dug za 72 milijarde kuna u samo četiri godine.

Takav katastrofalni pristup javnim financijama doveo je aktualnog ministra Marića u škripac već ove godine kada mora refinancirati više od 61 milijardi kuna, a otplatiti oko 55 milijardi kuna.

U taj su iznos ubrojene sve obveze od otplate “trezoraca”, odnosno kratkoročnih papira koji se izdaju na rok od tri mjeseca do godine dana i refinanciraju onako kako dospijevaju tijekom godine pa do dugoročnih obveznica i kredita koji dolaze na naplatu, ali izazov predstavlja činjenica da sve do 2027. godine nema lagodne godine u kojoj će ministar financija moći opušteno stolovati i pripremati proračun.

Posljedica je to nesposobnosti Vlada iz razdoblja krize da se suoče s potrebom štednje i stiskanja remena pa je jedan od izazova Plenkovićevoj Vladi kako svesti troškove u okvire prihoda. Svaki potres u domaćoj ili europskoj ekonomiji mogao bi javne financije vratiti u zonu nestabilnosti.

Da bi se uspješno vodila politika upravljanja javnim dugom kako je u Strategiji zapisana, bit će nužno pojačati upravu za javni dug, pod njom voditi i ritam otplate i refinanciranja kredita tvrtki i institucija čiji se dugovi bilježe u statistici javnog duga poput cestarskih tvrtki te pokušati produljiti ročnost obveznica na barem 15 godina, a možda i na dulji period kako to rade i ostale europske zemlje, smatra stručnjak za javne financije dr.sc.Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb.

– Trebalo bi provjeriti postoji li dovoljan potencijal za izdavanje narodne obveznice. Trenutačno se zanavlja oko 20 posto javnog duga godišnje, ali bi zbog povoljnih uvjeta na tržištu trebalo bi pokušati i povećati taj udio te bi bilo dobro pokušati produljiti ročnost obveznica na više od 15 godina – kaže Lovrinčević.

Ipak prvi test povjerenja kreditora bit će ocjena kreditnog rejtinga koja se očekuje u ožujku. Do tada će ministar Marić već izdati dvije obveznice: jednu na domaćem, a drugu na inozemnom tržištu, a iz ocjena koje su iz bonitetnih kuća stigle može se naslutiti da bi Hrvatska u idućoj polovici godine mogla imati povoljniji kreditni rejting.

To bi bila velika pomoć u stabilizaciji javnih financija jer bi se osigurale još niže kamate koje su se približile očekivanom rastu BDP-a. Tako bi se u 2017., godini koju obilježavaju najveće otplate u povijesti Hrvatske, troškovi za kamate mogli izjednačiti s rastom BDP-a, odnosno Hrvatska bi prvu godinu nakon krize došla na pozitivnu nulu. 

>> Konačno dobra vijest: Javni dug u rujnu 289 milijardi kuna, pao na 85% BDP-a

Likovi Matana i Šunje
NI MATAN NI ŠUNJE NE MOGU PREKO
Pustoš uz granicu: U BiH su kupovali gajbu piva za 40 kuna, gorivo za dvije, lijekove... Toga više nema
ISTRAŽUJEMO
Ovo je najčešćih 10 vrsta spavača – prepoznaješ li sebe među njima?
  • Avatar deziderij
    deziderij:

    Prije bih povjerovao da će nam dugovi rasti 12 puta beže nego li oporavak gospodarstva u tom omjeru. Ja ovom Pinokiu ne vjerujem kao ni cijeloj bulumenti na vlasti. Nisam vjerovao ni onima prije kao ni onima u Tuđmanovo vrijeme ... prikaži još! s pljačkaškom pretvorbom i posvemašnjom pljačkom koja traje sve ovo vrijeme. Lijeve ili desne bitange su sve iste i jedino tu nema razlike niti bilo kakvog napretka s takvima na vlasti.

  • tvrtko3:

    "Milanovićeva Vlada" je nabildala javni dug i zato što se od ulaska u EU javnim dugom smatraju i dugovi i garancije za javne tvrtke, tako da je samo dug za autoceste povećao javni dug za 35 milijardi kn, pa onda ... prikaži još! još HŽ, ....odtuda i želja za davanjem autocesta u koncesiju i tako dobivenim novcem bi se javni dug smanjio. Ali ne damo mi naše autoceste, jel tako radni narode Hrvatske, pa sad plaćaj još slijedećih 30 godina glavnicu i kamate.

  • ivanjoksimovic:

    Naucna fantastika