Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Čemu demografske mjere kad EU dobro živi i od tuđe nesreće

Od rata u Ukrajini najviše će koristi imati Njemačka koja će vrbovanjem Ukrajinaca u Njemačku riješiti svoj demografski problem
02. ožujka 2022. u 18:32 1 komentara 573 prikaza
Izbjeglice dolaze u Slovačku
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/29

Tijekom Domovinskog rata 150.000 Hrvata ili 3% populacije Republike Hrvatske iselilo se u Njemačku (valja naglasiti da u ovu brojku nisu uključeni Hrvati iz BiH). Od toga je jedna trećina ostala zauvijek tamo, jedna trećina se vratila jer im je istekao privremeni boravak (tzv. Duldung), dok se jedna trećina vratila svojom voljom.

Ako povučemo paralelu rata u Ukrajini s Domovinskim ratom i ako pretpostavimo da će jednak broj Ukrajinaca kao nekoć Hrvata pod pritiskom rata izbjeći u Njemačku, može se očekivati da će se u Njemačku doseliti oko 1,350.000 Ukrajinaca.

Međutim, postoje brojne razlike u politici dobrodošlice Njemačke danas i Njemačke 1990-ih. Njemačka je za ulazak od Hrvata tražila tzv. jamstveno pismo, odnosno dokaz da će netko od rodbine i sl. jamčiti za skrb doseljene izbjegle osobe, dok se prema Ukrajincima odnosi potpuno drugačije. Štoviše, otvoreno potiče doseljavanje Ukrajinaca. Što se to promijenilo od 90-ih do danas u Njemačkoj?

Izbjeglice dolaze u Slovačku
1 / 29
25.02.2022. Slovacka/ Vysne Nemetske- Granicni prijelaz izmedju Ukrajine i Slovacke. Sve vise izbjeglica iz ratom zahvacene Ukrajine prelazi u Slovacku gdje ih docekuje rodbina i humanitarci. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Ukratko, demografska slika. Danas se Njemačka zbog demografske krize u vlastitoj zemlji, nedostatka radne snage svih profila i generalno mladih postavlja prema Ukrajincima potpuno drugačije nego prema Hrvatima nekoć. Naime, njemačka željeznica (Deutsche Bahn) 27. veljače stavila je na raspolaganje svoje vlakove za besplatan prijevoz svih Ukrajinaca iz Poljske prema Njemačkoj. Ovaj čin već nagoviješta glavnu tezu ovog teksta koja glasi da će od rata u Ukrajini najviše koristi imati Njemačka – koja će vrbovanjem Ukrajinaca u Njemačku riješiti svoj demografski problem (barem u ovom desetljeću). Dakako, nitko izbjegle iz Ukrajine neće primoravati da ostanu u Njemačkoj, kao što nije ni Hrvate tijekom Domovinskog rata, međutim kombinacija straha, boljeg standarda i otvorenog gostoprimstva učinit će svoje.

Kada uzmemo u obzir da Njemačka u ovom desetljeću očekuje pad radne snage za 37%, odnosno 16 milijuna radnika, neupitno je da će se ta činjenica odraziti na sve države europske periferije kao glavne izvoznike radne snage za Njemačku. Čak su i njemački političari počeli naglašavati da im treba uvoz od minimalno pola milijuna radnika svake godine. Iako iznimno nepopularno, mnogi autori počinju već spominjati i zaboravljeni termin “Lebensraum” koji je predviđao povezivanje Nijemaca sa Slavenima s istoka.

Iako se sankcije Njemačke prema Rusiji pokazuju kao veliki rizik za njemačko gospodarstvo i velika žrtva koju Njemačka čini uvodeći sankcije Rusiji, ne treba zaboraviti da je Njemačkoj danas najvažnije privući mlade ljude – što je ključan strateški cilj postavljen iznad svakog vanjsko-političkog cilja. S druge strane, Rusija će vjerojatno ostvariti svoj cilj neutralnosti Ukrajine, odnosno sprječavanja dolaska NATO-a u svoje susjedstvo. Ovdje pak ne treba zaboraviti ni da je SAD 1962. spriječio SSSR da na Kubi instalira svoje nuklearne projektile, kada je svijet bio na rubu i najbliže ikada nuklearnom ratu.

Kako će se rat u Ukrajini odraziti na daljnje trendove iseljavanja iz Hrvatske?

Ukrajinska dijaspora broji gotovo 20 milijuna (najviše u SAD-u). Najviše Ukrajinaca u europskoj dijaspori živi u Poljskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Austriji. Prije aneksije Krima u Njemačku se doseljavalo oko 7000 Ukrajinaca godišnje, nakon aneksije brojka se udvostručila, a rat daje naslutiti da će se brojke udesetostručiti (barem u ovom desetljeću). Trenutačno u Njemačkoj živi 331.000 Ukrajinaca, a do kraja ove godine brojka će po svemu sudeći prijeći milijun. Time je otvoren potpuno novi bazen radne snage za potrebe njemačkog tržišta, što će se svakako odraziti i na jugoistočnu Europu kao glavni izvor radne snage i mladih radnika do sada. Naime, Ukrajina sa svojih 44 milijuna stanovnika približna je populaciji cijele jugoistočne Europe zajedno (56 milijuna).

Što se tiče Hrvatske, po svemu sudeći izvjesno je da će useljavanje Ukrajinaca u Njemačku smanjiti potrebu njemačkog tržišta za Hrvatima i ostalim narodima s jugoistoka Europe. Mnogima koji planiraju iseljavanje, dakako, ovo nije nimalo omiljen scenarij. Ključno pak pitanje ostaje – treba li i Hrvatska poput Njemačke osmisliti aktivne mjere za privlačenje Ukrajinaca ili prekriženih ruku i dalje promatrati svoj demografski armagedon. Dakako, na tuđoj nesreći se ne bi smjelo profitirati, međutim otvara se i pitanje kako će se Hrvatska pozicionirati u ključnom izazovu ovog stoljeća kada se u EU može očekivati osnovnu borbu za resurs – čovjeka.

VIDEO: Poslušajte gromoglasni pljesak europskog parlamenta predsjedniku Zelenskom! "Život će pobijediti smrt!"

UŽIVO: RAT U EUROPI Ukrajinci: Pokušali su ubiti Zelenskog, spriječili smo ih! Ruske nuklearne podmornice otplovile prema Arktiku, uništen slovenski konzulat Čović i Plenković Sastanak u Zagrebu Plenković i Čović osudili agresiju na Ukrajinu, sigurnost i europska perspektiva BiH zajednički prioritet RAT U EUROPI Bitke za Kijev i Harkiv: 'Putin bombardiranjem civila počinio ratni zločin'
Advent u Zagrebu
DOŽIVITE BAJKU
Znate li zašto je zagrebački Advent toliko važan za hrvatski turizam? Pročitajte ove podatke
Shake the Fake
BEZ FILTERA
Druga strana blagdana: Muke po Božiću
  • Važna obavijest

    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar Flatus
    Flatus:

    Sada će navijači i desničari pohrliti na granice da batinaju imigrante. Boli njih briga što su to ljudi iz ratom pogođenih područja.