Napad na Harkiv je ratni zločin, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
- Ruske snage izvršile su brutalan napad na Harkiv raketnim topništvom. Jasno je da se radi o ratnom zločinu. Miran grad, mirna stambena naselja, bez vojnih objekata. Deseci snimaka očevidaca pokazuju da to nije bio neki slučajni rafal, već namjerno ubijanje ljudi. Rusi su znali što gađaju - rekao je Zelenski.
Drugi krug pregovora
Sutra bi trebalo doći do drugog kruga pregovora između Ukrajine i Rusije. I dalje se od ovih pregovora ne očekuje previše, i zbog zahtjeva dvije strane koji su uglavnom u suprotnosti, ali i zbog kretanja na bojištu koje iako u utorak nije donijelo ključne pomake i dalje ne pokazuje naznaka smirenja.
Ruske su rakete pogodile su središte Harkiva, koji je s 1,4 milijuna ljudi drugi po veličini ukrajinski grad. Gađana su i stambena područja i zgrada gradske uprave. Poginulo je na desetke civila, među kojima i djeca.
Uz Harkiv, Putinova vojska sve žešće napada i glavni ukrajinski grad Kijiv, prema kojemu se u utorak slijevalo tenkova, oklopnjaka i vojnika u nestvarnoj koloni dugoj čak 64 kilometra, što su pokazivale satelitske snimke, a do zaključenja ovoga izdanja ta se kolona približila središtu Kijeva na navodno samo 10 kilometara. Putin je očito sav svoj bijes usmjerio prema Kijevu. Strahuje se o uličnoj bitki, u kojoj bi stradalo jako puno ljudi.
- Putin sada očito cilja prema samom Kijevu kako bi nagnao političko vodstvo Ukrajine da prihvati kapitulaciju na pregovorima. No, ako bi, u nekim idućim koracima, Kijev pao onda bi ukrajinska vlada mogla prijeći na neku drugu poziciju. Gubitak glavnog grada ne znači da ste izgubili državu i suverensto. To može samo dodatno zakomplicirati odnose i značajno produžiti ratovanje. Sve dok se na pregovorima ne dogovori što i kako dalje mi nećemo imati riješenu sitaciju i rat će trajati. Ako se i dogodi zauzimanje glavnog rata to ne znači da je Ukrajina pala i da je izgubila suverenost. Ukrajinska vlada može u tom slučaju prijeći u neki drugi ukrainski grad ili može otići čak i u inozemstvo. Međunarodna zajednica bi i dalje priznavala tu vladu koja bi bila u inozemstvu, a neku vladu koju bi postavila Rusija. Naravno, ne želimo vjerovati da idemo u tom smijeru, već želimo vjerovati da će rat ipak završiti - komentirao je u TV studiju Večernjeg lista profesor Međunarodnih odnosa i diplomacije Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov.
Putin ima jasan cilj - svrgnuti legalno izabranu vlast u Kijevu i tamo postaviti marionetski vladu.
- Teško da bi Ukrajinci prihvatitli marionetski režim. Ako bi takvog režima i bilo, javili bi se drugi problemi, gradska gerila, otpor. Jedan od najsnažnijih partizanskih ratova u Europi dogodio se u Ukrajini kad je Hitler stigao onamo. A ako su se borili protiv nacista, mogu se i sad, čak i u slučaju potpune okupacije - kazao je profesor, politolog, bivši diplomat te stručnjak za suvremenu Rusiju i istočnu Europu Branko Caratan koji je također bio gost Večernji TV.
Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda, Karim Khan, najavio je pokretanje istrage o ruskoj invaziji nakon što se uvjerio da "postoji razumna osnova za pretpostavku da su u Ukrajini počinjeni navodni ratni zločini kao i zločini protiv čovječnosti".
Prijetnja je nuklearnim oružjem i dalje tema rasprave u Europi.
- Ruski predsjednik prijeti da bi smirio Zapad, odnosno SAD i EU u podršci Ukrajini. Ali i sama ta je prijetnja isto zastrašujuća jer atomsko oružje izaziva veliku nelagodu, čak i unutar same Rusije. Bi li se Putin usudio, nadam se da ne, ali kad se potegne igra živaca, na kraju postaje puno toga moguće. Kao ovaj rat, primjerice, koji je mnogima izgledao nemoguće kad se prije mjesec dana analizirala situacija - kazao je Caratan.
- Moskva je dala naslutiti da bi trebalo priznati pripojenje Krima Rusiji, da Ukrajina bude neutralna i demilitarizirana, što bi teško išlo jer neutralne države nisu ujedno i države bez vojske. Cilj je smjena vlasti u Kijevu, ali oko toga se mora pregovarati i pitanje je kako će dvije strane u oružanom sukobu formirati svoje ustupke – rekao je Caratan.
General-bojnik Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog ministarstva obrane izjavio kako je Rusija osigurala zračnu nadmoć nad Ukrajinom. Ukrajinska novinarka Daria Kaleniuk izravno je postavila pitanje britanskom premijeru Borisu Johnsonu o uspostavi zone zabrane letenja nad Ukrajinom, no ostala je razočarana odgovorom.
– Implikacija takvog poteza uključivalo bi obaranje ruskih aviona u što se ne možemo upustiti te takvu situaciju ne bismo mogli komentirati - rekao je Johnson. U utorak je također ruska strana objavila kako su se snage proruskih separatista iz Donjecka spojile s ruskim snagama s Krima te sada ukrajinska vojska više nema pristupa Azovskom moru. Nema, međutim, informacija o tome da je zauzeta luka Mariupolj koja je za Ruse postaje od sve veće važnosti jer bi njezino zauzimanje značilo olakšanu opskrbu. U tom bojištu istaknut je i grad Herson u koji su ponovo ušle ruske snage te se sada tamo vode ulične borbe.
Procjena je kako je do sada Rusija rasporedila oko 75 posto svojih snaga određenih za napad na Ukrajinu. Ali, frekventne su vijesti o pogocima civilnih ciljeva, pa je tako u utorak Harkovom odjeknula snažna eksplozija u središtu grada čiji je videozapis do popodneva okružio društvene mreže. Riječ je bila o zastrašujućoj eksploziji koja je praktično uništila nekoliko katova jedne zgrade. Javljeno je i o eksplozijama u stambenim četvrtima. Navodno je pogođen i TV toranj u Kijevu tako da je nestao signal nacionalne ukrajinske televizije, javili su svjetski mediji.
Ima vijesti i o granatiranju Donjecka pa i okolice Rostova u Rusiji. Potvrđeno je kako je u mjestu Okhtyrka na sjeveroistoku u artiljerijskom napadu poginulo 70 ukrajinskih vojnika.
Spremni za milijune izbjeglica
Europska unija priprema se za još "milijune" izbjeglica koji bježe od ruske invazije na Ukrajinu, rekla je povjerenica Europske unije za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Mnogi od onih koji bježe našli su se u dugačkim redovima na ulasku u Poljsku, Mađarsku, Slovačku i Rumunjsku, članice Europske unije koje graniče s Ukrajinom.
Hrvatskoj su sudili u Hagu zato što se branila. Nekako ne vjerujem da će iz istog razloga sudit i Ukraini.