Možda je, jednostavno, pletenje krivo za sve. Da se Apple pri lansiranju svog revolucionarnog pametnog telefona iPhonea malo više brinuo o tome kako će korisnicama ponuditi senzacionalno dobru aplikaciju za pletenje, možda bi događaji krenuli drugim smjerom. A opet, s druge strane, vjerojatno ne bi. Virtualno pletenje putem aplikacije sigurno nije tako dobro da može nadomjestiti stvarno pletenje iglom i vunom. No činjenica je da Margrethe Vestager, europska povjerenica za tržišno natjecanje koja je objavila da Apple ima platiti rekordno visoku kaznu od 13 milijardi eura jer godinama ne plaća dovoljno poreza u Irskoj, na beskonačnim sastancima u Bruxellesu voli kratiti vrijeme pletenjem. Dok svi ostali ubijaju vrijeme igrajući se svojim iPhoneima, ona se igra pletaćim iglama.
Danska političarka već dvije godine na mjestu europske povjerenice za tržišno natjecanje pokazuje nepokolebljivost u istraživanju i kažnjavanju velikih kompanija koje iskorištavaju monopolnu poziciju, izbjegavaju pošteno plaćanje poreza ili krše neka druga pravila na jedinstvenom tržištu Europske unije, koje Komisija nadgleda kao regulator. Pokretala je politički osjetljive istrage protiv američkog digitalnog diva Googlea i protiv ruskog energetskog diva Gazproma. No kazna koju je odrezala Appleu šokirala je mnoge: ne samo tu američku kompaniju nego i irsku vladu koja najavljuje da će se sudski boriti protiv toga da Apple u irski proračun uplati 13 milijardi eura (rijetkost je da se netko bori protiv novca koji treba primiti, ali o tome nešto kasnije u tekstu). Iznenađena je ostala i bivša europska povjerenica za tržišno natjecanje, Nizozemka Neelie Kroes, koja je izjavila da odluka njezine nasljednice Margrethe Vestager u “slučaju Apple” nije fer.
– Zemlja članica EU ima suvereno pravo odlučiti kakvi će biti njezini porezni propisi. Propisi o državnim poticajima ne mogu biti iskorišteni da se pregaze ti nacionalni porezni propisi. No ova istraga o tome predstavljaju li irski porezni propisi prikrivene državne poticaje izgleda kao da čini upravo to – komentirala je Neelie Kroes, koja je nakon odlaska iz Komisije postala savjetnica za Uber, još jednu kompaniju iz američke Silicijske doline.
U visokoj politici od 29.
Ali čelična Dankinja vjerojatno se naslušala i takvih argumenata dok je istraga o Appleu još trajala pa je svejedno ostala nepokolebljiva u namjeri da Apple treba kazniti. Pod njezinim vodstvom, podsjetimo, Europska komisija je 30. kolovoza zaključila da je Irska odobravala kompaniji Apple neopravdane porezne povlastice u vrijednosti od 13 milijardi eura. To je protivno pravilima Unije o državnim potporama, zaključio je EK, jer je Appleu na taj način omogućeno plaćanje bitno manjeg poreza od drugih poduzeća.
– Konkretno, tim je selektivnim ponašanjem Appleu omogućeno plaćanje poreza na dobit ostvarenu u Europi po efektivnoj stopi poreza na dobit od 1 posto 2003., koja se 2014. smanjila na 0,005 posto, što znači da je na svakih milijun eura profita plaćeno 50 eura poreza – rekla je Vestager objavljujući odluku o kazni. To je nevjerojatno malo, iako su iz Applea kasnije poručili kako računica od 50 eura poreza na milijun eura profita nije točna.
Prije no što se pridružila Europskoj komisiji u mandatu predsjednika Jean-Claude Junckera, Margrethe Vestager bila je zamjenica premijerke u danskoj vladi pod vodstvom Helle Thorning-Schmidt i iz tog vremena, iz sredine 2014., ostala je upamćena jedna njezina izjava o “malim” stvarima.
Čelnik oporbe kritizirao je njezin plan investicija koje bi trebale potaknuti rast kao “premalen”, na što je Vestager uzvratila: – Pomalo sam oprezna kad čujem muškarce kako govore o veličini. Možda je to čisto ženska perspektiva, ali možda sam zainteresiranija za učinak – aludirala je na razliku između veličine i učinka muških organa.
I po takvim izjavama Vestager ostaje upamćena kao netipična političarka. Ozbiljna i fokusirana na posao, ali zaigrana i ležerna u stilu kojim taj posao obavlja. Zrači empatijom, sluša sugovornike ostavljajući dojam da razumije i suosjeća s apsolutno svakom argumentacijom sugovornika, no ipak hrabra i odlučna krenuti u smjeru koji smatra ispravnim, pa i kad je suprotan onome što je upravo čula od svojih sugovornika. Kad je u travnju 2015. pokretala istrage protiv Googlea i Gazproma, mnogi su je upozoravali da treba uzeti u obzir i geopolitičke interese EU: da bude u savezničkim odnosima sa SAD-om i da ne optužuje moćnu rusku državnu kompaniju u trenutku dok se EU nada da će s Rusima ispregovarati mirovno rješenje za tada ratom zapaljenu Ukrajinu. No Vestager je pokrenula obje istrage tako što je zatvorila oči prema geopolitici.
– Što je više politike u nekom slučaju, to se više želim držati činjenica. Ako želite raditi na europskom tržištu, morate poštovati europska pravila – rekla je tada. Istrage o Googleu i Gazpromu još traju i mogu završiti ili nagodbom ili izricanjem kazne.
Danas 47-godišnjakinja, u visoku politiku ušla je već kad je imala 29: tada je postala ministrica crkvenih poslova (1998.-2000.) i ministrica obrazovanja (1998.-2001.). Njezini su roditelji bili luteranski pastori, njezin suprug je profesor matematike, a imaju tri kćeri. Od 2011. do rujna 2014. bila je ministrica gospodarstva i zamjenica premijera. Navodno je poslužila kao inspiracija za glavnu ulogu u popularnoj danskoj TV seriji Borgen. Glumica koja u toj seriji glumi dansku premijerku pripremala se za ulogu proučavajući politički stil ministrice Vestager.
Kao ministrica gospodarstva, Vestager je morala rezati naknade za nezaposlene, što je izazvalo bijes mnogih radnika i sindikata u Danskoj, pa je tako od jednog sindikalista primila na dar keramičku ruku s podignutim srednjim prstom. Taj je dar odlučila držati na svom radnom stolu u uredu, kao podsjetnik na činjenicu da njezini politički potezi mogu uvijek ozbiljno naljutiti neku skupinu u društvu. Nije poznato je li, nakon izricanja kazne Appleu, dobila nešto slično na dar iz Irske ili iz sjedišta Applea u Silicijskoj dolini.
Irska se protivi njezinoj odluci iako bi irski proračun imao izravne koristi u obliku 13 milijardi eura od kazne koju mora platiti Apple. To je naizgled neobično protivljenje jer tim bi novcem, kako su izračunali novinari Bloomberga, Irska mogla pokriti godišnje troškove svog zdravstvenog sustava ili sagraditi 100 tisuća stanova za siromašne ili odjednom otplatiti 6 posto svoga javnog duga. Zašto onda irska vlada ne želi taj novac? Zato što su niski porezi i razne porazne olakšice koje Irska daje globalnim korporacijama poput Applea kamen temeljac irskog gospodarstva. Irci se boje da bi ova kazna, koju je EK izrekao Appleu, mogla uništiti čitav poslovni model na kojem počiva Irska kao država.
– Žalit ćemo se na odluku Komisije. Nakon što smo proučili sve čimbenike, zaključili smo da je to apsolutno najbolji smjer. Napraviti bilo što drugo bilo bi kao pojesti sjemenski krumpir. Uništili bismo budućnost u zamjenu za kratkoročnu korist – rekao je irski ministar financija Michael Noonan.
Ubod komarca ili nešto veće?
Apple je otvorio prvu tvornicu u Irskoj još 1980. godine. Bio je to prvi Appleov pogon izvan SAD-a i zapošljavao je 60 ljudi. Danas Apple na tom istom mjestu u irskom gradu Corku zapošljava 6000 ljudi. Više od 700 američkih kompanija ima urede u Irskoj iz kojih pokrivaju dio Europe ili svijeta i u kojima zapošljavaju oko 140 tisuća ljudi, pokazuju podaci Američke gospodarske komore u Irskoj. Upravo zahvaljujući privlačenju kompanija poput Applea, Irska se od mahom poljoprivredne zemlje pretvorila u moderno, globalizirano gospodarstvo. Broj zaposlenih u Irskoj narastao je s 1,1 milijun početkom 1970-ih na 2 milijuna danas.
Plaćanje kazne od 13 milijardi eura za kompaniju Apple bilo bi, u teoriji, nešto bolnije od uboda komarca. Apple, naime, ima financijska rezerve u visini od 205 milijardi eura. No brojke su varljive i to bi samo teoretski bio ubod komarca. Plaćanje kazne, odnosno retroaktivno plaćanje poreza za poslovanje u europskoj zemlji u kojoj su svi mislili da su porezi niski, moglo bi stvoriti pravnu nesigurnost koja bi koštala puno više od 13 milijardi eura. Apple većinu svoje zarade drži na računima izvan SAD-a upravo zato da ne bi plaćao visoke američke poreze ako postoji legalna mogućnost da plaća puno niže poreze u Irskoj. Ova kazna, koju je izrekla čelična Dankinja, može iz temelja promijeniti čitavu tu računicu.
– To je totalno političko sranje – izjavio je šef Applea Tim Cook komentirajući tvrdnje iz odluke Europske komisije o tome da je Apple plaćao 50 eura poreza za svaki milijun eura prihoda u Irskoj. Cook tvrdi da je Apple zapravo 2104. platio 400 milijuna eura poreza u Irskoj.
– Apple i Irska igrali su po pravilima. Žalit ćemo se na odluku Komisije. Mislim da je Apple ovdje bio ciljana meta. I mislim da je antiameričko raspoloženje jedan od razloga zašto smo meta – rekao je Cook u intervjuu za list Irish Independent.
No nasljednik pokojnog Stevea Jobsa na čelu Applea možda propušta vidjeti sličnu revolucionarnost u postupcima Margrethe Vestager kakva je bila vidljiva u postupcima Stevea Jobsa koji su Apple učinili velikom kompanijom.
– Margrethe Vestager povukla je hrabar i revolucionaran potez, ali to je također bio i stil Stevea Jobsa – ustvrdio je John Gapper, glavni poslovni komentator Financial Timesa.
– Ako izdrži pravna osporavanja, njezina hrabrost promijenit će pravila globalnog oporezivanja. Bill Gates, suosnivač Microsofta, znao je biti iritiran time što je Apple moderniji od njegove kompanije, ali nikamo ga nije dovela rasprava s javnim mnijenjem. U osobi gospođe Vestager Apple je suočen s protivnicom koja je više cool – zaključio je Gapper.
>> Europska komisija: Apple treba Irskoj platiti do 13 milijardi eura
