Naslovnica Vijesti Hrvatska

Broje djeci treptaje da vide jesu li im reklame hipnotičke

Popularno je "simboličko oglašavanje" u kojem ćete biti "cool" ako imate neki proizvod
13. kolovoza 2014. u 16:22 2 komentara 1247 prikaza
spot
Foto: Screenshot
Pogledajte galeriju 1/5

"Šminkerica", pjesma koju izvodi Dječji plesni zbor "Zagrepčanke i dečki", izazvala je prije nekoliko dana niz reakcija građana i stručnjaka. Tako je stalna sudska vještakinja za marketing Hedda Martina Šola navela da pjesma nije u skladu s propisima tržišne komunikacije s djecom. Marketinška komunikacija usmjerena prema djeci ne bi smjela omalovažavati pozitivno društveno ponašanje – poticanje djece da ne idu na fakultete, da budu "šminkerice" i da iskorištavaju ljubav roditelja, sukus je Šolinih teza. Magistrirala je ekonomske znanosti, izvanredni je profesor na nekoliko visokih učilišta, objavila je niz radova iz marketinga i neuromarketinga.

Ne mogu maknuti pogled

Na upit mogu li djeca "Šminkericu" shvatiti kao ironiju, kako se pravdao voditelj zbora, Šola kaže: – Postoje proizvodi i reklame s kojih djeca ne mogu maknuti pogled. Postoje reklame koje djeca, kada ih gledaju, jako malo trepću i postoje proizvodi koje djeca "moraju imati", a znaju da će ih dobiti stalnim ponavljanjem zahtjeva. U neuromarketingu znanstvenici računaju broj treptaja kod djece kada prate reklame. Ako je broj treptaja velik, mijenjaju oglas za veći hipnotički učinak.

Psiholozi, sociolozi, stručnjaci za ponašanje djece i marketinški stručnjaci za oglašavanje surađuju kako bi najlakše i najbrže pobudili interes kod djece prema trgovačkim markama. Iako se u "Šminkerici" djeci ne nudi direktan proizvod, nudi se tzv. proizvod u obliku kulturoloških i društvenih vrijednosti. Budućnost oglašavanja u dječjem marketingu su, među ostalim, "Igroglasi" (kombinacija igre i oglasa), a ovdje imamo eklatantan primjer "Igroglasa" gdje se kroz pjesmu i igru prodaju društvene i kulturne vrijednosti. Nažalost s negativnim predznakom, što djeca u toj dobi takvim ne mogu percipirati – kaže Šola.

hedda | Autor : Davor Visnjic/PIXSELL Foto: Davor Visnjic/PIXSELL

Kao sudski vještak ne smije govoriti o spornim slučajevima koje je vještačila, no načelno kaže da je imala jako puno slučajeva koji su bili vezani za kozmetičke i dijetetske proizvode namijenjene djeci, a promovirali su se kao "sigurni" za njih. Imali su nejasne deklaracije ili su se prodavali kao proizvodi s pozitivnim sastojcima a bez dokazanih znanstvenih studija.

Tko su žrtve?

– Djeca su potrošači sutrašnjice! U SAD-u danas imate više od 52 milijuna djece do 12 godina, koja godišnje troše na kupnju proizvoda i usluga 40 milijardi USD. Istraživanjima je dokazano da je potrošnja odraslih, čija je kupnja uvjetovana željom djece do 12 godina, u znatnom porastu. Sad je jasno zašto se toliko ulaže u industriju dječjeg marketinga, ekranizacije crtića, dječjih serija. Sjećate li se "Popaya"? Svi smo ga gledali i benigan je, jer špinat je zdrav za djecu, ali je ponajprije popularizirao prodaju špinata. Danas je popularno "simboličko oglašavanje" u kojem se propagira neki proizvod prema društvenom značenju. Oglasne poruke objašnjavaju da ćete, ako posjedujete određeni proizvod ili uslugu, biti "cool". Tako se stvara segmentirana potrošačka kultura, a uz djecu su najranjivije skupine umirovljenici, osobe lošeg imovnog stanja i nižeg obrazovanja – kaže Šola.

>>Šef dječjeg zbora: Ta je pjesma ironična; struka: To je skandal!

Vodič za kupovinu gadgeta
BLAGDANI
Vodič za kupovinu gadgeta: Što kupiti vašim omiljenim tehnoljupcima?

A1 izdvaja za Vas

  • mladen.turcic:

    cim pocnu reklame klinci mi ko hipnotizirani sve puste i gledaju tv...

  • luftbrenzer:

    " uz djecu su najranjivije skupine umirovljenici, osobe lošeg imovnog stanja i nižeg obrazovanja – kaže Šola." A svi ukupno smo žrtve njihovog marketinškog terora. Nasilnim nametanjem reklamnih poruka kojima nekritički presijecaju svaku TV ili radijsku emisiju, izazivaju bijes mnogih ... prikaži još! mnogih gledatelja i slušatelja RTV programa. Tu bi se svakako trebao uvesti princip dragovoljnog pristanka na ponudu reklama tako da nam se ostavi izbor da iste možemo po želji isključiti. To danas ne bi trebalo biti veći problem. Mali klik s daljinskim bi sve riješio. Slično kad nam u sandučić ubace reklamni letak, kojim najavljuje određenu inofrmaciju, a mi odlučujemo hoćemo li pogledati ili ne. No tu se javlja i problem izbora željenih (i plaćenih) kanala, koji bi svoje sadržaje morali biti kodirani tako da ih mogu otvoriti i gledati samo oni koji su plaćanjem pristali na prihvat ponuđenog sadržaja uz mogućnost promptnog otkazivanja istog. No u Hrvatskoj je mogućnost izbora RTV jako sužena. Tobože nam se nude (u stvari nameću) jeftini programi, kojima bez našeg pristanka neprekidno teroriziraju promidžbenim porukama. Sasvim bi drukčija priča bila kad bismo imali mogućnost izbora. Iako tobože pripadam EU, još smo miljama daleko tržišnih pravila ponude i potražnje usluga. Zato trpimo promidžbneni teror monopolista.