Nakon što je prije dva dana identificirano devet osoba, u petak su u Zagrebu identificirani posmrtni ostaci još osam osoba nestalih ili smrtno stradalih u Domovinskom ratu, u okviru revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka, istaknula je ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ana Filko. Prosječna starosna dob identificiranih osoba, među kojima su četiri žene, u trenutku nestanka, odnosno smrti iznosila je 55 godina. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su na području Sisačko-moslavačke, Požeško-slavonske, Vukovarsko-srijemske i Zadarske županije, rekla je ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ana Filko. Pojasnila je da je uglavnom riječ o posmrtnim ostacima iz asanacijskih grobnica ekshumiranih u ranijem razdoblju.
Uz obitelji koje pretežno žive u Republici Srbiji na identifikaciji su bili predstavnici Komisije za nestale osobe Vlade Republike Srbije i srbijanskog Crvenog križa. "Nakon identifikacije 18. veljače, kada su identificirani posmrtni ostaci devet osoba, danas smo proveli još jednu identifikaciju, prilikom koje su identificirani posmrtni ostaci osam osoba nestalih u Domovinskom ratu", rekla je. Navela je da za četiri danas identificirane osobe ranije nije bio pokrenut postupak traganja u Hrvatskoj te su među identificiranima i četiri žene. Kao najveći izazov u potrazi za nestalima istaknula je nedostatak vjerodostojnih informacija o lokacijama pojedinačnih i masovnih grobnica.
"U posljednjih deset godina provedena su terenska istraživanja na više od milijun četvornih metara, na više od 500 lokacija, pri čemu je pronađeno sedam masovnih i 46 pojedinačnih grobnica, a s današnjom identifikacijom ukupno su identificirani posmrtni ostaci 340 osoba", rekla je Filko. Naglasila je da Republika Hrvatska i dalje traga za 1727 osoba nestalih i smrtno stradalih u Domovinskom ratu. Upozorila je i da bi proces bio znatno brži kada bi Hrvatska imala pristup vjerodostojnim informacijama iz arhiva Republike Srbije, koje, kako je navela, postoje, ali nisu dostupne.
O procesu identifikacije govorio je i voditelj DNA laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Milovan Kubat, istaknuvši da je danas jedina metoda pouzdane identifikacije DNA analiza. "Od više od pet tisuća ekshumiranih posmrtnih ostataka identificirali smo više od 83 posto. Za pozitivnu identifikaciju potrebna su tri elementa - posmrtni ostaci, laboratorijska analiza i uzorci članova obitelji. Ako ijedan od tih elemenata nedostaje, identifikacija nije moguća", rekao je Kubat. Dodao je da je najveći izazov pronalazak samih posmrtnih ostataka, dok se u laboratorijima provodi cjelovita i pouzdana analiza, naglasivši da je osnivanje prvog DNA laboratorija u Zagrebu 1994. godine omogućilo velik broj pozitivnih identifikacija i iznimno visok postotak uspješnosti u međunarodnim razmjerima.
Otvori KEKS Pay
Stradali od antifašističke petokrake